Uloga parlamenta mora biti apsolutno dominantna u ovako važnim procesima kao što su euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine i prihvatanje pravne stečevine Europske unije, kazao je Denis Zvizdić, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. u razgovoru za Anadolu Agency.
– To znači cijeli niz zakona koji će regulirati politički, gospodarski i društveni život Bosne i Hercegovine. To je vrlo izazovan zadatak. Ne govorimo o nekoliko zakona. Riječ je o nekoliko tisuća zakona koje će trebati usvojiti prije punopravnog članstva u Europskoj uniji. S druge strane, istina je da postoji određena stagnacija, u nekih pet-šest mjeseci, a uzrokovana je, po mom mišljenju, iz dva razloga. Prvi je da postoji jasno opredjeljenje pojedinih političkih stranaka za europski i NATO put Bosne i Hercegovine. Ona je zaista izuzetno korektna, poštena i te političke stranke, uključujući i Trojku, kojoj i ja pripadam, zaista jako puno i dosljedno rade na tom putu – kazao je Zvizdić.
Naglasio je da unutar državne koalicije ima i političkih snaga koje dominantno dolaze iz Bosne i Hercegovine. entiteta RS, koji su samo deklarativno opredijeljeni za europske integracije. Te strane europskih integracija i svi drugi bitni sporazumi i procesi od Daytonskog mirovnog sporazuma naovamo i dalje se tretiraju po sistemu “švedskog stola”.
– Prihvaćaju ono što im odgovara, a odbijaju ono što im ne odgovara, ne shvaćajući proces europskih integracija koji ne dopušta takvu mogućnost, već samo dopušta donošenje zakona kako bi postali dio takvog europskog sustava. Još jedna stvar je za mene vrlo indikativna, što malo usporava i otežava rad Parlamentarne skupštine BiH, a to je da je dominantna većina zastupnika, dakle ne svi, ali većina je ipak pod velikim političkim ili izravnim utjecajem. svojih šefova ili zapovjednika, tako da vrlo često razmišljaju glavom predsjednika stranke ili stranačkog organa, a nikada svojom glavom, te se u tom smislu ne zalažu za interese građana Bosne i Hercegovine. , kao opće dobro, već isključivo stranačkim ili unutarstranačkim interesima – kazao je Zviždač.
U razgovoru za Anadoliju rekao je da se stvari još uvijek pokreću i da je čaša još do pola puna.
– Postoji neki blagi, ali i realan optimizam da ćemo nastaviti ići putem europskih integracija, jer alternative nema. Mi smo unutarnje dvorište Europske unije, geografski, politički i povijesno pripadamo Europi i sasvim je logično da u konačnici postanemo članica i NATO saveza i EU – naglasio je Zvizdić.
Otvaranje pregovora o članstvu
Istaknuo je kako je osnovni razlog osporavanja nižih razina vlasti u reformskim procesima u BiH nedostatak pozitivne političke volje.
– Zapravo, radi se o jednom modelu i jednoj praksi koji su vrlo opasni kada govorimo o razvojnim tendencijama svake zemlje, a to je da se zbog sitnih stranačkih interesa, osobnih animoziteta i tih stranačkih obračuna, ostvaruju mnogo veći ciljevi koji su strateški važni za zemlju i svi su požrtvovani građani u Bosni i Hercegovini – rekao je Zvizdić.
Rekao je da procesi postaju problematični i u konačnici propadaju kada se politika umiješa i istisne stručnost i znanje.
– To se događa i s Južnom interkonekcijom jer je to sada postalo dominantno političko, a ne stručno pitanje. Nisam primijetio u medijima da je netko intervjuirao stručnjaka sa strojarskog ili bilo kojeg drugog fakulteta, nekoga tko se isključivo bavi problematikom plina i plinske infrastrukture, tko bi jasno objasnio prednosti Južne interkonekcije i tko bi posložio stvari na način da se ne bi reklo da je to plin koji nam Hrvatska daje – rekao je Zvizdić.
Rekao je da to nije hrvatski plin, to je plin koji dolazi iz SAD-a.
– Ako ćemo analogijom reći da je istočna veza ruski plin, a ne onaj koji nam daje Srbija, onda je i zapadna veza američki plin, a ne onaj koji nam daje Hrvatska, koja će to bez obzira morati učiniti od toga da li to želi ili ne. Dakle, moramo shvatiti dobrobit te plinske infrastrukture za građane i domaćinstva, a posebno za privredu, a politiku izbaciti iz tih tema – ustvrdio je Zvizdić.
Što se tiče Plana rasta za BiH, navodi da je on u završnoj fazi usvajanja.
– Koliko vidim, zastupnici iz SDA, odnosno premijeri četiri kantona u FBiH dali su neku vrstu uvjetne suglasnosti. Moram reći da je Europa još jednom izašla u susret Bosni i Hercegovini. Bila je maksimalno fleksibilna, produljivala je određene rokove, davala vrlo korektne Putokaze za sva pitanja koja su ostala sporna. A kada je riječ o Vijeću za državnu pomoć, Konkurencijskom vijeću iu konačnici Ustavnom sudu BiH, mislim da je to ispravan potez Europe. Oni koji traže više od toga, oni koji, kolokvijalno rečeno, hoće hljeba preko pogače, neće to dobiti – rekao je Zvizdić.
Dodao je da se Plan rasta BiH mora usvojiti ako se želi odmah dobiti 70 milijuna eura, a onda u fazama, u konačnici “2.000 milijuna KM”.
– Građani moraju razumjeti ovu brojku. Bosna i Hercegovina treba dobiti – dvije tisuće milijuna KM za izgradnju baze i druge infrastrukture potrebne za razvoj – istaknuo je Zvizdić.
On smatra da BiH treba novac, a posebno entitetu RS, te da će se “velike fikcije o RS kao nekakvoj samostalnoj državi, njenom priznavanju na europskom putu, pobijediti činjenicom da im treba novac, jer su u ozbiljnu ekonomsku regresiju”.
– Očekujem usvajanje Plana rasta Bosne i Hercegovine i preostalih zakona, kako bismo nakon Ministarske konferencije dobili i datum otvaranja pregovora o punopravnom članstvu BiH u EU – istaknuo je Zvizdić. van.
Upozorio je da proračun institucija Bosne i Hercegovine za 2025. godinu ne možemo i nećemo imati do kraja ove godine.
– Vjerojatno će to biti u prvom kvartalu sljedeće godine. Vidjet ćemo kako će to biti predloženo i kakva će biti struktura proračuna. Svima je jasno da postoje određene potrebe kada je riječ o statusu vojnika i policajaca, njihovim primanjima i nabavi ključne ili važne opreme za Ministarstvo obrane i druge obavještajne policijske službe, odnosno za sve državne institucije – kazao je Zvizdić.
Prema riječima Zvizdića, budžet institucija BiH je u ovom kapacitetu nedovoljan za sve ono što nas čeka na putu daljeg napretka i razvoja.
– Živimo u takvom političko-ustavnom sustavu koji je definiran Daytonom, u kojem je većina nadležnosti, posebno u oblasti gospodarstva, gospodarstva i infrastrukture, spuštena na niže razine, odnosno razine iznad svega entiteta. , te u FBiH i kantonima. Promjena tog kompletnog sustava sada je, naravno, vrlo vrlo teška, vrlo vrlo izazovna. To će uslijediti i sljedećih godina na putu pristupanja Europskoj uniji. Ali ovdje ćemo nastojati da ovaj budžet povećamo kao što je bio prošle i pretprošle godine kako bismo zadovoljili osnovne potrebe državnih institucija da mogu obavljati poslove iz svoje nadležnosti – rekao je Zvizdić.
Rad Parlamenta ovisi o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine
Naglasio je da ima mnogo agencija i direkcija i institucija na razini BiH u kojima proces imenovanja čelnih ljudi nije završen.
– Ide dosta sporo. Razlog tome je opet nedostatak političke volje da se stvari brzo riješe i da te agencije u potpunosti funkcionalno rade svoj posao. Osnovni izvor svih problema je fikcija koja još uvijek živi u glavama ljudi, ta fatamorgana da bi Bosna i Hercegovina entitet RS treba imati veću autonomiju, da bude potpuno vidljiv paralelno s Bosnom i Hercegovinom na putu evropskih integracija, što se nikada neće dogoditi – rekao je Zvizdić.
Dodao je da postoje političke agende i one uzrokuju te probleme.
– Za sve postoje, naravno, jasne procedure, formiranje povjerenstava, raspisivanje natječaja i izbor novih članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Ombudsmana za ljudska prava BiH, ali i drugih institucija gdje je na onog trenutka kada nemamo direktore, poput ravnatelja Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) kao jedne od vrlo važnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine – ističe Zvizdić.
Jednostavno, ustvrdio je, rad Parlamentarne skupštine BiH uzročno je povezan s radom Vijeća ministara BiH.
– Dakle proizvodni kapaciteti zakona, strategija i drugih akata Vijeća ministara BiH na neki način određuju i djelokrug rada Parlamentarne skupštine BiH. Apsolutno sve što Vijeće ministara BiH ima, spremni smo da u kratkom roku i učinkovito razmotrimo i usvojimo u Parlamentarnoj skupštini BiH. U ovom trenutku u Sekretarijatu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kojim predsjedavam, nema niti jednog materijala koji se nije pojavio na sjednici Zastupničkog doma PS BiH. Imamo ova dva zakona koje je Vijeće ministara BiH usvojilo prije nekoliko dana. Očekujemo organiziranje hitne sjednice na kojoj će se oni i usvojiti kako bi onoliko brzo koliko radi Vijeće ministara BiH, toliko brzo radila i Parlamentarna skupština BiH. Ako i dalje postoji akutni nedostatak legislative koja dolazi iz Vijeća ministara BiH, onda će klubovi i zastupnici to raditi i nastojati održati dinamiku rada Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH – kazao je Zvizdić.
Parlamentarna iskustva zemalja u regiji, kaže, mogu umnogome pomoći Bosni i Hercegovini na europskom putu, posebno zemljama koje su prošle procese prijema u članstvo EU.
– Njihova su iskustva zaista dragocjena. Oni točno znaju sve faze procesa i u kojim fazama možemo naići na koje probleme. Njihova iskustva, njihova povjerenstva u suradnji s našim povjerenstvima su dragocjena. Osobno smatram da suradnju unutar parlamenta treba spustiti na razinu operativne i stručno-tehničke suradnje između povjerenstava svih parlamenata, koja naravno mogu kreirati zajedničke strategije, odluke i pokretati one projekte koji su potrebni za stručnu, kulturnu, gospodarsku i društvenu suradnju između naših zemalja, kao što su bili projekti obnove svih mostova između Bosne i Hercegovine i Srbije te Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ta povjerenstva mogu pokrenuti i ovakve ekonomske projekte, a posebno nam mogu pomoći na putu ka evropskim integracijama – rekao je Zvizdić.
Što se tiče suradnje s čelnicima parlamenata u regiji, navodi, to je drugo pitanje.
– Mislim da to pitanje ne treba uzimati u obzir i da ova povjerenstva mogu normalno surađivati na stručnoj i tehničkoj razini. Teško je surađivati s onim pojedincima koji vode regionalne parlamente koji revidiraju prošlost, koji ne priznaju stvarne povijesne činjenice, koji negiraju genocid u Srebrenici, koji veličaju ratne zločince ili šalju destabilizirajuće poruke prema Bosni i Hercegovini. Vrlo je teško ostvariti takvu suradnju. Imali smo posljednji posjet predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića koji je govorio u Sarajevu, gdje se ništa od onoga što je rekao u Mostaru nije spominjalo, ali mi živimo u regiji, živimo zajedno, oni su nam prvi susjedi i mi zaista treba konstantno pokušavati prevladati bilo kakve razlike kroz normalan dijalog i suradnju u traženju najmanjeg zajedničkog interesa koji može biti od koristi cijeloj regiji – rekao je Zvizdić.
