S obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji BiH izložen je riziku od bujičnih tokova, kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir, ističući kako je neophodno poduzeti odgovarajuće preventivne korake, uključujući poboljšanje prostornog planiranja, provedbu zaštitnih struktura i uspostavu sustava ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.
Na pitanje možemo li reći da je tragedija koja se dogodila u Jablanici, kao iu Fojnici, Kreševu i Kiseljaku, čista elementarna nepogoda ili bi posljedice bile manje da nije bilo negativnog ljudskog djelovanja, Demir kaže da geomorfološki procesi kojima smo svjedočili su egzogeni posljednjih dana, uključujući bujične poplave i klizišta, uobičajena u geološkom vremenskom okviru.
– Ti procesi kontinuirano oblikuju teren i prostor na kojem živimo. Poplave, kao dio hidroloških procesa, često su inicijatori ovih geomorfoloških promjena, izazivajući eroziju, klizišta i bujične tokove. Tragedije i štete koje su se dogodile posljedica su naše prilagodbe tim procesima i načina na koji ih prepoznajemo i na njih reagiramo. Antropogene aktivnosti, poput degradacije biljnog pokrova i bespravne gradnje, dodatno utječu na intenzitet ovih procesa, čineći ih opasnijima. Iako su ovi procesi prirodni, ljudski faktor sigurno pridonosi njihovom pojačavanju i ozbiljnijim posljedicama – rekao je Demir.
Upozorio je da je zbog geomorfološke i geološke građe veliki broj područja u Federaciji BiH izložen riziku od bujičnih tokova.
Pojašnjava da u brdsko-planinskim područjima geomorfološkim procesima poput bujičnih tokova nastaju zaravnjena i blago nagnuta područja, odnosno aluvijalne lepeze, koje su atraktivne za izgradnju zbog povoljnog nagiba, dobre drenaže i relativne sigurnosti od velikih rijeka poput Neretve. Međutim, ova su područja povremeno izložena visokoenergetskim bujicama, koje nose velike količine nanosa, kamenih blokova i drveća, a nerijetko i antropogenog otpada, što može uzrokovati ozbiljne štete na objektima i ugroziti živote stanovnika.
– Donja Jablanica je, primjerice, izgrađena na aluvijalnoj lepezi, na ostacima prijašnjih bujičnih sedimenata koji su kroz geološku povijest više puta jurili istim koritom padine. S obzirom na to, od ključne je važnosti identificirati takve geomorfološke oblike kao što su aluvijalna lepeza i padina, analizirati njihove bazene, litološku strukturu i sastav kvartarnog pokrova, te procijeniti rizik od budućih bujičnih tokova. Potrebno je poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući poboljšanje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih objekata i uspostavu sustava ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa – kaže Demir.
Nadalje navodi da su područja s izraženim rizikom od bujičnih poplava često atraktivna za izgradnju zbog relativno blagog nagiba terena. Međutim, često su okruženi nepristupačnim terenima s izraženim reljefom, strmim padinama i uskim kanjonima, što rezultira ograničenim prostorom za izgradnju.
– Tamo gdje već postoje naselja koja su podložna poplavama i bujičnim tokovima blokovskog karaktera, potrebno je provoditi sveobuhvatne preventivne mjere, kao što su izgradnja zaštitnih objekata, stabilizacija padina i uređenje korita bujica. Što se tiče nove gradnje, ona bi trebala biti strogo zabranjena dok se ne ispune odgovarajući sigurnosni standardi, kako bi se rizik od katastrofa sveo na minimum – zaključio je u razgovoru za Fenu direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir.
