Kombinacija ekstremnih padavina i ljudskog nemara, koja je dovela do katastrofe u Donjoj Jablanici, najjači je podsjetnik svim gradovima u Bosni i Hercegovini da se moraju početi prilagođavati klimatskim promjenama i promijeniti odnos prema okolišu. Stručnjaci upozoravaju da će se tragedije ponavljati iu budućnosti, a nadležni kao da tek počinju shvaćati posljedice nepoštivanja profesije.
Općina Stari Grad upozorila je na nasipe zemlje i drveće u Bistričkom potoku prilikom izgradnje “Brda Trebevića” na Zlatištu. Sa sličnim izazovima suočeni su i drugi dijelovi Sarajeva, ali i veći dio Bosne i Hercegovine. gradovima.
Puno pritiska
Dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu prof. dr.sc. Nusret Drešković je za “Dnevni Puls” rekao da je šteta već učinjena aktivnostima na izgradnji stambenih objekata i druge infrastrukture.
– Svatko je počeo kopati unutar svoje parcele za koju je formalno dobio građevinsku dozvolu, ne vodeći računa o učincima takvih zahvata. Riječ je o vrlo velikim objektima, velikoj količini betona i cementa, a to su vrlo teški materijali, tako da sada govorimo o velikom pritisku na prostor koji je nagnut, vrlo rahla i koji ima sve morfološke predispozicije za nastanak od klizišta. Opasnost od ponavljanja puno goreg scenarija na području, prije svega, padine Trebevića je prisutna – kaže prof. dr.sc. Drešković.
Podsjeća da je Sarajevo kotlina i da se mora voditi računa o padinama koje su i u prirodnim uvjetima potencijalno klizište. Prvo ih treba stabilizirati, a onda procijeniti što se na njima može graditi.
– Nažalost, u službama za planiranje, pod utjecajem politike desetljećima, radilo se kako je tko htio, posebice kada je riječ o bespravnim objektima koji su kasnije legalizirani za potrebe podrške birača. Sada imamo nepovoljnu situaciju u uvjetima ekstremne klime – naglašava prof. dr.sc. Drešković.
Napominje da su se donositelji odluka opravdano bojali tragedija poput onih u dijelu Hercegovine, ali njihove reakcije smatra zakašnjelim.
Nagomilavanje problema
– Riječ je o desetljećima zanemarivanja problema i neslušanja znanstvenika koji kažu da će preživjeti samo ona područja i narodi koji su prilagodljivi ekstremnim vremenskim scenarijima. Sada je vrlo teško intervenirati u prostor i osigurati određene zone u naseljima, a da to nije jako skupo, ali i riskantno, jer su mogućnosti zahvata jako sužene. To je posao za stručnjake, zahtijeva puno istraživanja i rada, ali i brzih intervencija. Oni koji su trebali o tome uopće nisu razmišljali, mi kasno reagiramo i mogu reći da je vlast, prvenstveno općinska, potpuno zakazala – kaže prof. dr.sc. Nusret Dresković.
