Središnja manifestacija obilježavanja 9. siječnja kao “Dana Republike Srpske” bit će održana danas u Banjoj Luci, unatoč činjenici da je Ustavni sud BiH ovaj datum u presudama iz 2015. i 2019. godine proglasio neustavnim.
Kako je jučer rekao visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, obilježavanje neustavnog Dana RS je kazneno djelo.
Veleposlanstvo SAD-a u BiH najavilo je obilježavanje neustavnog dana RS-a, kazavši, između ostalog, kako je Ustavni sud BiH više puta donio odluku o neustavnosti obilježavanja Dana RS-a 9. siječnja.
– Ova odluka vrijedi bez obzira tko sudjeluje u proslavi. Nije riječ samo o obilježavanju praznika, već konkretno o odabiru 9. siječnja, koji se poklapa s pravoslavnim vjerskim praznikom i krši nekoliko odredbi Ustava BiH koje zabranjuju diskriminaciju. Ova odluka je utemeljena na zakonu, a ne na mišljenju – navode iz Veleposlanstva.
Planirano je da svečani defile bude održan na Trgu Krajine u Banjoj Luci.
Sporni datum
Podsjetimo, najviša pravosudna institucija u Bosni i Hercegovini, Ustavni sud BiH, 26. studenoga 2015. godine utvrdio je neustavnost 9. siječnja kao Dana RS-a, nakon apelacije tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Sud je svojom odlukom osporio 9. januar kao datum, a ne obilježavanje Dana RS kao praznika.
Ustavni sud BiH nije osporio pravo vjernicima da slave krsnu slavu Svetog Stjepana, kao ni Dan RS-a, ali je utvrdio da Dan RS-a ne može biti 9. januar.
Povjerenstvo za provedbu referenduma je 25. rujna 2016. godine provelo referendum o 9. siječnja, iako je Ustavni sud BiH zabranio njegovo održavanje. Sud je tada poništio rezultate očitovanja građana.
Ubrzo je Narodna skupština RS (NSRS) izbacila Zakon o Danu RS iz Zakona o praznicima i usvojila ga kao poseban sekularni praznik. Zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona podnijelo je devet delegata, Bošnjaka i Hrvata, u Vijeću naroda RS-a.
Ukinut dio članka Zakona
Ustavni sud BiH je 29. ožujka 2019. godine još jednom proglasio 9. siječanj neustavnim, odnosno poništio dio članka Zakona o Danu RS-a koji glasi “na temelju utvrđene volje građana RS-a , 9. siječnja utvrđuje se kao Dan Republike“.
Osporena odredba glasi:
„Na osnovu potvrđene volje građana RS-a 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike, nije u skladu sa članom I/2 Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/4 Ustava BiH. Bosna i Hercegovina u vezi s članom 1.1. i članom 2.a) i) članom 1. Međunarodne konvencije o ukidanju rasne diskriminacije uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i članom VI/5. Bosna i Hercegovina godine ukinuta i utvrđeno je da prestaje važiti narednog dana od dana objave odluke u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Stav Venecijanske komisije
Odluci Ustavnog suda BiH prethodio je stav Venecijanske komisije koja je Dan RS-a označila “diskriminirajućim, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja”.
Kako se navodi, “zasnovano je na povijesnim događajima koji su značajni i važni samo za jedan narod u RS-u, odnosno srpski narod”.
Podsjetimo, 9. siječnja 1992. godine u Sarajevu, tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijela je „Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH“ – na područjima „srpske autonomnih oblasti i oblasti i drugih srpskih etničkih entiteta u Bosni i Hercegovini, a na temelju plebiscita održanog 9. i 10. studenog 1991. godine, na kojem se srpski narod izjasnio za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji”.
Prvo rukovodstvo činili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, koji su kasnije osuđeni na Haškom sudu za ratne zločine.
