Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović smatra da je odluka visokog predstavnika da nametne izmjene Izbornog zakona BiH potpuno nepotrebna i neprihvatljiva, te da može imati nesagledive posljedice na integracijsku perspektivu i europsku budućnost BiH. .
Čović u razgovoru za Fenu ističe da ovakav postupak OHR-a u potpunosti negira nedavna pozitivna izvješća Europske unije prema BiH, gdje se snažno ističu jednogodišnji pozitivni rezultati izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.
– Visoki predstavnik bez ikakve potrebe nameće 114 izmjena Izbornog zakona, čime se poništavaju svi pozitivni efekti na našem europskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i dovodi u pitanje njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive po integracijske perspektive i europsku budućnost Bosne i Hercegovine. Pozivamo članove OHR-a i PIC-a da preispitaju ovu odluku i sveobuhvatno sagledaju njene posljedice – ističe Čović.
Dodaje kako su zabrinjavajuće izjave političkih lidera o ovim nametnutim odlukama iz kojih se jasno iščitava vidljivo odstupanje od do sada utvrđenih zajedničkih stavova, a što je najgore, prepoznaje se jasna podjela na nacionalnoj osnovi.
– Nametanjem ovog i svih drugih zakona uspostavlja se praksa koja obesmišljava ulogu parlamenta i demokratskih izabranika, što je srž demokracije. Stoga pozivam sve nositelje vlasti, bez obzira na različita premišljanja o nametnutim odlukama, da u skladu s Ustavom BiH i najvišim demokratskim standardima, legitimno izabrani predstavnici odlučuju i vode političke procese u BiH – smatra Čović.
Pitanje imenovanja glavnog pregovarača trebalo bi se riješiti rotacijom
O odluci EU da otvori pristupne pregovore, Čović kaže da je to svakako povijesni trenutak.
– To je rezultat intenzivnog rada, posebno u posljednjih 12 mjeseci od kada je imenovano ovo Vijeće ministara BiH. Uspjeli smo se s partnerima s kojima smo razgovarali pokazati potpuno vjerodostojnima i vjerodostojnima, ističe Čović, napominjući da postoje još neke obveze prema EU koje nisu izvršene.
Činjenica je, ističe, da je EU prepoznala ono što smo napravili, ali sada kroz ovu godinu treba pokazati kredibilitet i ubrzano raditi na europskom putu.
– Neki već govore o tome tko bi trebao biti glavni pregovarač, ali to ne bi trebalo biti predmet polemike. Ovdje treba koristiti Mehanizam koordinacije i uvjeren sam da ćemo to, s obzirom da je to dugotrajan proces, riješiti nekom vrstom rotacije u timu ljudi koji će biti isključivo angažirani na tom poslu – smatra Čović. .
Dodaje i kako je odlukom o otvaranju pristupnih pregovora stvoren novi okvir te više nije moguće imati prostora da visoki predstavnik djeluje zaštitnički i korigira ono što rade zakonodavna i izvršna vlast na svim razinama. Pregovarački proces, kaže, ne ide dobro s takvim djelovanjem OHR-a.
Navodi da svako nametanje od strane visokog predstavnika derogira pregovarački proces koji smo dobili.
– To apsolutno pokazuje nedosljednost i nas u BiH i naših partnera iz međunarodne zajednice prema našim prijateljima iz EU koji su nas upozoravali na našu spremnost za pregovore. Nametanje im pomaže da kažu da su bili u pravu i da nismo došli do te razine demokracije da sami odlučujemo. Njegovo prisustvo među nama je dobrodošlo kao korektiv u smislu skretanja pažnje da neke stvari jesmo ili nismo, ali nikako da on radi posao umjesto nas. Puno više prostora treba posvetiti koordinaciji s nama, a ne nametanju rješenja, ističe Čović.
Vladajuće stranke, kaže, trebaju pokazati da mogu provući potrebne zakone kroz parlamente i da nema razloga za intervenciju izvana.
Dodaje, mora se napraviti interni dogovor, barem o onim elementima izborne reforme koji su prihvatljivi za sve stranke.
– Nažalost, svi kolege koji se izjašnjavaju protiv prijedloga HDZ-a u osnovi nemaju ništa protiv, ali iz određenih razloga zauzimaju takav stav, ne dajući nikakav protuprijedlog na ono što smo dogovorili i na što još nismo pristali, i to raspravljalo se o tome. To je prvenstveno izbor članova Predsjedništva BiH. Osobno smatram da smo tim prijedlogom u potpunosti ispoštovali Ustav BiH, sve one elemente koji u potpunosti definiraju izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, kantona kao osnovu izbornog procesa u BiH. Tako da mislim da se bolje rješenje od toga neće naći i oko toga ćemo se u konačnici dogovoriti. Važno je da shvatimo da su opći izbori tek 2026. godine, dovoljno daleko da danas ta tema nikoga pretjerano ne opterećuje – smatra Čović.
Bilo bi sjajno, ističe, da politički akteri u razumnom roku od godinu ili dvije uspiju promijeniti Ustav BiH i kroz to definirati sve presude suda u Strasbourgu.
– Trebamo tražiti što manje promjena Ustava i prihvatimo sve. Do tada moramo imati element odvraćanja za one koji su stvarali političke probleme. Tih pet kantona koje mi definiramo kao element odvraćanja također je teško sporiti, jer su dva od tih pet izrazito multietnička, au jednom su Hrvati u manjem broju. Čuo sam priče da je to de facto nova izborna jedinica. Reći ću da to definitivno nije de iure i ne mora se koristiti samo po sebi ako će biti dovoljan element odvraćanja, pojašnjava predsjednik HDZ-a BiH.
Južna interkonekcija je strateški interes Hrvata
Kada je riječ o preostalim otvorenim pitanjima unutar vladajuće koalicije, Čović kaže da bi ovih dana sa svojim suradnicima trebao odvojeno razgovarati s partnerima u Federaciji, a potom i sa SNSD-om, bez prisustva javnosti. Treba, kaže, podvući crtu i vidjeti što je dogovoreno, a nije realizirano, jer bez toga nema smisla preuzimati nove obveze.
Komentirajući prijepore oko izgradnje i upravljanja Interkonekcijskim plinovodom Jug, Čović ističe kako je to jedna od strateških tema za HDZ.
– Neki su bili grubi prema nama i prema meni osobno, kada je ocjena u pitanju. Vrlo transparentno, do kraja – Plinska interkonekcija Jug je strateški interes hrvatskog naroda, Hrvata u BiH i Hrvatske. Ta infrastruktura ide od Hercegovačko-neretvanskog, preko Zapadnohercegovačkog, Livanjskog kantona do SBK. Do sada je to područje bilo potpuno nepokriveno kada je u pitanju ovaj energent, te nema razloga da ovu infrastrukturu dugoročno ne pokrije javno poduzeće koje će biti u potpunom vlasništvu Vlade FBiH, kao što je npr. BH Gas kao takav. Nezamislivo je da danas u takvim firmama u federalnom vlasništvu, a o tome želimo razgovarati s našim partnerima, nemate niti jednog Hrvata u nadzoru, u upravi. Uzmite namjensku industriju u FBiH – među tisućama zaposlenih nema nijednog Hrvata. Pa jel to normalno i mi smo partneri? Riječ je o institucijama čija je nadležnost Federalna vlada i Parlament, ističe Čović.
Cilj je, dodaje, dobiti potpuno novi izvor plinske energije.
– Odbacujemo optužbe da radimo u nečijem interesu. Radimo samo u interesu hrvatskog naroda Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a time i same BiH. I ako danas imate Gas RS čak kroz dvije kompanije i imate BH Gas, dajte mi jedan valjan razlog zašto Južna plinska interkonekcija ne bi bila ista, ne samo jezično, nego i formalno i operativno. A sad kakve ćemo odnose unutar Federacije praviti, to je sad nešto drugo. Kao što imamo dvije elektroprivrede u vlasništvu Federacije, tako je i s telekomima, poštama itd. Dakle, ustavna i zakonska osnova postoji. Razumijem prijatelje koji bi to malo drugačije uredili i napravili, ali ne može bez hrvatskog naroda. To nije ničiji privatni interes. Ne možete ući u posao od 300 ili 400, 500 milijuna eura, koliko će cijeli taj posao vrijediti u sljedećih sedam-osam godina, a isključiti interes ljudi koji će tu infrastrukturu koristiti, a to su predstavnici, građani ovih županija, kaže Čović.
Dodaje da apsolutno nitko ne bi trebao imati primjedbi na pristup. A kako sve to tehnički i pravno organizirati, o tome treba pregovarati, ali ne s pozicije sile.
– To su preozbiljne, dugoročne, strateške stvari. Energetika je apsolutno strateško pitanje i mi želimo apsolutnu energetsku neovisnost BiH, baziranu isključivo na zelenoj energiji. Nije plin, kao što nije bio ni ugljen. Plin će također biti dodatno oporezovan. Moramo izgraditi tu infrastrukturu, osloboditi se pritiska istoka kada je opskrba ovog prostora u pitanju, ali se potpuno okrenuti zelenoj energiji vjetra, sunca, vode i onoga što će doći kao novi koncept baziran na tim energijama. . To je vodik i ne znam što će nam još biti zanimljivo. Tu trebamo primijeniti pune standarde EU, kaže Čović.
Jako je važno da imamo kontinuitet sadašnje Vlade RH
Govoreći o očekivanjima od izbora u Hrvatskoj, kaže da će HDZ BiH raditi na tome da sestrinskom HDZ-u osigura sva tri mandata iz 11. izborne jedinice i uvjeren je da će to i ostvariti.
– Proteklih osam godina imamo intenzivnu komunikaciju sa svim institucijama Republike Hrvatske i da nije bilo toga, danas ne bismo imali ni proces pregovora s EU. Prvenstveno bih istaknuo Vladu Republike Hrvatske i osobno premijera Andreja Plenkovića koji je od početka bio glavni zagovornik ovog procesa. Imali smo potporu predsjednika Sabora i predsjednice Republike. Nije bitno tko će pobijediti na izborima u Hrvatskoj. Jako nam je bitan kontinuitet sadašnje Vlade, da možemo nastaviti dinamikom koju smo vezali za sve fondove, pa tako i one prekogranične. Do tih sredstava puno ćemo lakše doći preko naših prijatelja iz Republike Hrvatske s kojima je to već uspostavljeno. Šest-sedam resora Vlade RH direktno je uključeno u taj dio financiranja projekata u BiH, a svaki mjesec jedan od ministara Vlade RH boravi u Bosni i Hercegovini. Premijer Plenković također je često u Bosni i Hercegovini te će doći na otvaranje Mostarskog sajma na kojem je Republika Hrvatska partner, najavio je Čović.
Neki potezi u posljednje vrijeme, koje, kaže, ne želi analizirati, idu isključivo na ruku HDZ-u, a siguran je da će HDZ s koalicijskim partnerima imati uvjerljiviju većinu u Saboru RH nego dosad. slučaj do sada.
Osvrnuo se i na nadolazeće europske izbore. Smatra da bi jedan od 12 zastupnika koji idu u Europski parlament iz Republike Hrvatske opet trebao biti iz BiH i to s liste HDZ-a, jer je važno “imati nekoga tko može autentično sagledati poziciju BiH i poziciju Hrvatski narod kroz Europski parlament“.
Čović najavljuje i pripreme za lokalne izbore u BiH, uključujući suradnju s drugim strankama kroz Hrvatski narodni sabor, posebice tamo gdje Hrvati nisu većina.
– Uvjeren sam da će HNS adekvatno odgovoriti i o tome ćemo razgovarati već na sljedećoj sjednici Predsjedništva HNS-a. Pozvali smo sve stranke da se očituju o tome i vjerujem da će otprilike pola tih stranaka biti povezano s nama u nekim općinama, pogotovo tamo gdje smo kao narod eksponirani svojom brojnošću. Za nas je strateško pitanje Mostar, Stolac, Čapljina, kao i Žepče u srednjoj Bosni i niz drugih općina u tom dijelu zemlje. Činjenica je da smo u protekle četiri godine dosta dobro surađivali s partnerima iz HNS-a i uvjeren sam da ćemo na isti način nastaviti tu komunikaciju, zaključuje Dragan Čović u razgovoru za Fenu.
