Iako bi ukidanje etničkog ključa u odabiru članova Vijeća visokog pravosuđa i tužiteljstva trebao biti jedan od glavnih ciljeva krovne pravosudne institucije, Vijeće ministara nije prihvatilo Venecijansko povjerenstvo kada je nedavno usvojio zakon u srijedu, raspravljat će o članovima HJPC -a, piše Detektor.
Dva tjedna nisu bila poznata koji su nacrt zakona usvojio državni ministri jer nisu javno objavljeni, kao što je u usvojenom PSTV -u, ustavna struktura BIH -a trebala bi biti najmanje član od drugog, s obveznom prisutnošću od najmanje osam članova jednog spola.
Nakon usvajanja zakona s ovim načelom, Vijeće ministara predložilo je da se odnose na parlamentarni postupak, s objašnjenjem da je među ključnim prioritetima koji bi BIH trebalo ispuniti u procesu pridruživanja Europskoj uniji.
Vijeće je predviđeno prije objave javnog poziva, crtanjem institucija iz kojih će biti odabrani članovi, a sam postupak će biti reguliran posebnim pravilnikom.
U transparentnosti International u BIH -u kažu da bi zakon trebao definirati sve relevantne kriterije i postupke za imenovanje članova Vijeća, tj. Kako bi se spriječila etnička i rodna distribucija prema podzakonskim aktima. Oni vjeruju da bi to osiguralo veću pravnu sigurnost, stabilnost i transparentnost i smanjilo mogućnost neprimjerenog utjecaja kroz promjene podzakonskih akata.
– Već smo imali preporuke prije nego što smo napustili pravila postupka i pravila da se definiraju, ali da bismo što više odredili zakon – izvršni direktor međunarodne transparentnosti Ivane Korajlić.
Sukob interesa
Sukob interesa članova Vijeća prepušten je pravilnik, a uopće nije definiran, dodaje.
– Masa proceduralne i značajne bi trebala stajati u zakonu, a osmišljeni su tako da definiraju pravila postupka i pravila – dodaje Corajlić.
Državni ministar pravde Davose Bulose u raspravi za detektor kaže da je prijedlog minimalnih nacionalnih kvota bio prijedlog HJPC -a kojeg je Ministarstvo prihvatilo.
– Uputa venecijanske komisije je da smo u novom zakonu o HJPC -u prvenstveno u profesiji, poštujući sve razlike u bih – etničkoj, regionalnoj i seksualnoj. U osnovi, komisija za Veneciju nije protiv minimalnih nacionalnih kvota, ali predlaže prijelazna rješenja, osim ako sastav HJPC -a i pravosudnih institucija, kada govori o zastupljenosti ljudi, ne realizira – kaže Bunoza.
Problem smatra da, a prema trenutnom zakonu o HJPC -u propisuje respektabilnost naroda, ravnoteža naroda naroda u ključnim pravosudnim institucijama u skladu s Ustavom BIH -a nije postignuta.
– Na nama je da utvrdimo da pravosudna tijela odražavaju svaku raznolikost BIH, ali da je profesija prvi i najvažniji kriteriji za odabir pravosudnih funkcija – objašnjava Bulose.
Ali dio civilnog društva i stručnjaci vjeruju da se previše pažnje posvećuje etničkoj pripadnosti u odnosu na stručnost. Korajlić je ranije rekao da misli da su etnička podjela, pa čak i stvarne podjele prema regijama.
– Opet ostavljaju odredbe koje određuju na početku etničke pripadnosti za određene stavove, pa smo znali kako manipulirati u prethodnom razdoblju – rekao je Korajlić.
Komisija za Veneciju bila je 18. ožujka podnijela mišljenje u kojem su ukazali na problem etničkih kvota u odabiru članova HJPC -a.
– Kodifikacija takvog “principa” riskira jačanje etničkog pristupa, a ne postupno ukidanje. Komisija želi pojasniti da “postupno ukidanje” znači da bi krajnji cilj trebao biti da etnička pripadnost više nije relevantan faktor u imenovanju članova HJPC -a – mišljenja.
Prijelazna faza
Zbog specifičnosti BIH -a, oni su izveli iz Venecijanske komisije da se uvede u tranzicijsku fazu koja bi sadržavala klauzulu o odredbama takvih načela članova HJPC -a, ali i činjenica da su državne vlasti protivno i inzistiraju na održavanju oblika proporcionalnog predstavljanja narodnih naroda.
Predsjednik HJPC Sanin Bogunić ranije je rekao da mišljenje venecijanske komisije kaže da bi ukidanje etničkog ključa za izbor članova vijeća trebalo biti jedan od glavnih ciljeva novog zakona na HJPC -u.
Sada nije želio komentirati prijedlog zakona koji je u parlamentarnom postupku. Za detektor je ukratko rekao da je bio na dnevnom redu točke HJPC -a tijekom koje će zakon raspravljati.
– Usvojena su vijeća Vijeća, ali većina nije. Planirali smo razmotriti sve stvari za koje Komora još uvijek misli da bi ih trebalo promijeniti – kaže Bogunić.
Zasjeda se održava danas, a broji prijedlog za Visoko pravosudno i tužiteljsko vijeće BIH nalazi se na dnevnom redu.
Vijeće se ne slaže s odlukom o utvrđivanju institucija iz javnog poziva s javnog poziva, koji, izbor članova HJPC -a, pruža provedbu etničke i seksualne zastupljenosti.
Zakon kaže da postupak čarobnjaštva HJPC -a čini Komisiju u kojoj su predstavnici Vijeća, Ministarstvo pravde BIH -a, Ministarstva pravde entiteta i Sudsko povjerenstvo okruga Brčko.
– Komora cijeni da odluka o provedbi pravila o nacionalnom i rodnom sastavu ne smije se dodijeliti komori na temelju parametara, što će osigurati rotaciju institucija iz kojih je pravilo navedeno u mišljenju HJPC -a.
Dovoljno prijedloga
Prema Ministarstvu pravde BIH -a, novi je zakon u skladu s europskim standardima i izborima članova HJPC -a, a također prihvaća sustav imenovanja, disciplinske odgovornosti, sukobe pravosuđa pravosudnih funkcija. Također, uveden je lijek protiv svih konačnih odluka HJPC -a.
Bunosa kaže da postoji puno prijedloga koji su prihvaćeni iz mišljenja venecijanske komisije koja je bila usmjerena na veću neovisnost pravde, transparentnost, odgovornost, ali i pošteno suočavanje s pravosudnim funkcijama u smislu napretka prema zaslugama.
– Da bi se osigurao ustavni položaj HJPC -a ili osigurati veći stupanj provjere članova koje je izabrao parlament, tj. Vijeće ministara nije prihvatio – kaže Bunoza.
Prema njegovim riječima, razlog za to je taj što su neki prijedlozi još uvijek neprovedni, a dio se smatra neutemeljenim.
– U prijedlogu zakona o HJPC -u, od 20 članova, samo dva člana imenovat će se “politika”, tj. Deset posto. Takav primjer u EU -u gotovo ne, jer u drugim zemljama od 30 do 100 posto biraju politička tijela, parlament ili su političari u raspravi za detektor, kao i to objašnjenje od Venecijalne komisije, ali im nisu odgovorili.
Uz plenarno zasjedanje Vijeća, novi zakon uvodi sud i tužiteljstvo, koji je, prema Bulosu, bio prijedlog venecijanske komisije.
– Cilj je imati veliku važnost tužitelja za tužitelja, a sudac je imenovan, da je velika važnost odabira ima sudski odjel. Cilj je dati veću važnost profesiji – kaže Bunoza.
U praksi, kako kaže, značilo je da je pri odabiru tužitelja podrška onih članova HJPC -a koji su izabrani pred tužiteljstvom, a obrnuto kada su u pitanju suci i sudsko odjeljenje.
Jedna od važnih odredbi zakona odnosi se na obvezu sudaca i tužitelja da predaju početno i godišnje izvješće o imovini i interesima. Ta izvješća uključuju podatke o prihodima, obvezama, troškovima i jamstvima – ne samo za pravosudne funkcije, već i njihove bračne ili izvanbračne partnere, maloljetnu djecu i ljude koji žive s zajedničkim domaćinstvom.
Poboljšanje kvalitete
Cilj procjene sudaca i tužitelja je definiran, usredotočen na poboljšanje kvalitete pravosudnog sustava, jačanje odgovornosti i povećanje povjerenja građana. Naglašeno je da procjena nije mehanizam kazne, već alat za poboljšanje pravosudnih institucija. Suci i tužitelji bit će procijenjeni jednom u tri godine, dok će predsjednici sudova, glavni tužitelji i njihovi zamjenici biti procijenjeni nakon isteka treće godine mandata.
U slučaju negativne procjene radne snage, predsjednici sudova i glavnih tužitelja bit će dužni razviti plan za poboljšanje poboljšanja, koji će potom biti dostavljen Vijeću.
– Pomjene članstva u HJPC -u, povećali smo broj članova za dva sudaca i dva tužitelja. Primjećujem da smo propisali mogućnost učinkovitog pravnog lijeka za sudske funkcije i kandidate koji su uključeni u natječaje u prethodno usvojenim amandmanima.
Ovom verzijom zakona, izbor predsjednika reguliran je Pravilima postupka, a ne zakonom kako bi, prema Korajliću, trebao.
Ranije za detektor, rekla je da otvara mogućnost da izvrši promjene koje mogu utjecati na ravnotežu i neovisnost Vijeća i da takav pristup može dovesti do situacije – poput etničke pripadnosti ili spola – ključnih čimbenika u imenovanju.
