Predstavnik SDP BiH u skupštini Sarajevo Davor čašić osvrnuo se na nedjelju koja nije radna, navodeći da nedostajući poslovi nisu točni u BIH-u, niti su u EU gdje je uvedena nepadna nedjelja.
– Neradna nedjeljna rasprava zasigurno je potrebna legitimna, ali mora se temeljiti na činjenicama, statistikama i relevantnim istraživanjima, a ne na paušalnim brojevima i senzacionalističkim usporedbama. Razumijem potrebu za predstavnicima oporbe, a u ovom konkretnom slučaju i analitičarima koji se bore, da na taj način boreći se za vlast, izjave o otkazivanju bez dokaza ulazeći u paniku i zbunjuju javnost, dok stvarni problemi trgovinskog sektora ostaju u drugom planu.
30.000 otkaza
Nakon predviđanja poznatih “analitičara” i zastrašivanja ljudi bilo bi 30 tisuća otkaza ugovora o zapošljavanju, jer se to jednostavno nije dogodilo, sada isti glumci služe priči o 2000. izgubljenom radu za neradni tjedan. Službena statistika (FBIH agencija FBIH, FBIH porezna uprava, zapošljavanje inicira) ne pokazuje točan pad zaposlenja koji bi se mogao izravno povezati s nedjeljom koji nije radio. Oscilacije u trgovinskom sektoru postoje, ali svake su godine prisutne, ovisno o sezoni, migracijama rada i proširivanju kupovne moći, dok je trenutna situacija odraz globalnih ekonomskih usporavanja koji imaju apsolutno razmišljanje o domaćoj ekonomiji, a ne jedan zakon.
Osim toga, zanemarena je činjenica da će na tržištu trgovine naši radnici u sezoni raditi na Jadranu, jer za tih nekoliko mjeseci u Hrvatskoj mogu zaraditi do 3 puta više nego u BIH, identični i ugostiteljski radnici. Zbog toga je “2.000 ljudi ostalo bez posla upravo zbog neradne nedjelje” jednostavno nema analitičke pokrivenosti, ljudi jednostavno u sezoni i vani gdje imaju bolje radne uvjete i priliku zaraditi više.
Svjedoci smo u Sarajevu da postoji potreba za radnicima, što jednostavno na tržištu rada, nema potrebe razgovarati o nekim gazerima u svakoj drugoj trgovini. Vjerojatno su ti ljudi otišli u potragu za boljim radnim uvjetima i plaćama, dijelom nudeći BIH, a dijelom možda i u drugoj grani ekonomije u BIH-u u kojoj je prihod veći, a ne tjedan koji nije radio. Osim toga, istodobno kad su spomenute tisuće otkaza sve veće lobiranje licenci i uvoza tisuća radnika iz Nepala, Bangladeša, Indije i drugih zemalja, te agencije stranih radnika. Nešto je nelogično u toj priči o gašenju, ako doista postoji potreba za tim tisućama novih stranih radnika.
Podaci porezne uprave FBIH zaključene od 31.07.25. Godine vrlo jasno dokazuju da se od ukupno 4849 pojedinačnih odjava 3731 odnosi na područje obrazovanja zbog tradicionalne višegodišnje fluktuacije posla između dvije školske godine. U predmetu je stvoreno 1493 novih radnih mjesta, što jasno ukazuje da se odnos potpisuje i izvještava kada je isključenje obrazovanja pozitivno za 375 novih radnih mjesta.
Ograničen opseg
U Sloveniji, Austriji i Njemačkoj i drugim zemljama EU -a ne rade nedjeljom niti rade u vrlo ograničenoj mjeri. Ni u jednoj od tih zemalja mjere nisu rezultirale masovnim kvarovima ili trgovinom urušavanju. Suprotno tome, kupovna moć se preraspodijeli u druge dane, a radnici ostvaruju pravo na odmor i vrijeme za obitelj. Čak i u nekim zemljama EU-a provode se ozbiljne rasprave i testira se uvođenje četverodnevnog radnog tjedna, jer pojedinačne studije pokazuju da to povećava učinkovitost, produktivnost i zadovoljstvo radnika. Subota većina trgovina u FBIH radi do 21h, što ostavlja sasvim dovoljno vremena da sve potrebno za nedjelju provesti u miru, bez stresa, s obitelji i prijateljima. Slažem se s mogućnošću da radim na dopuštanju obiteljskih trgovina u kojima bi nedjeljom radilo, ako žele, vlasnike ovih trgovina, kao model koji se pokazao dobrim u Sloveniji. Također mislim da radnici koji rade po prirodi posla moraju raditi nedjeljom, moraju imati puno većeg i adekvatnog D5D za taj dan.
Ovdje smo također došli do nametnute teze da bi radnici napustili BIH zbog otpuštanja uzrokovanih neravnim tjednima. Možda se pitamo zašto radnici napuštaju Bih posljednjih 25 godina? Je li to zbog tada minimalne plaće od 480 km, koju je bivši premijer nazvao društveno ili možda u svim gore navedenim zemljama EU -a u kojima naši radnici ne žele raditi nedjeljom, praznike i imaju više vremena za odmor s obitelji i prijateljima? Možda zato što zarađeni novac ne prima pod tablicu u nekim omotnicama i što ti prihodi ne ovise o dobroj volji šefa i njegovim omotnicama, ali imate valjan i siguran ugovor o radu?
Teza je posebno zanimljiva da će neradna nedjelja natjerati građane da kupuju u Orašju ili u općinama RS-a u kojima su trgovine otvorene. Takve se pojave mogu pojaviti u uskom graničnom pojasu kakva jest, kao i o tome. 80% trgovine predstavlja prekogranični promet, jer se kupci iz Hrvatske zbog povoljnijih cijena prenose na BIH i obavljaju kupnju. Sve dok postoji značajna razlika u cijenama između Hrvatske i BIH -a, ovaj fenomen rasta prometa u pograničnim područjima bit će logično prisutan. Čak i u EU, gdje su granice potpuno otvorene, zabrana rada nedjeljom nije uzrokovala značajnu potrošnju u druge zemlje. Riječ je o prekomjerno očekivanom argumentu bez empirijskog pokrivanja. Prolijevanje trgovine u jednom ekonomskom prostoru uvijek će biti dijelom, a netko može postaviti tezu koja je npr. Stanovnici RS -a koji gravitiraju Sarajevo i troše puno novca na trgovačke centre Sarajevo tijekom cijelog tjedna, što je logično jer postoji veća i bolja ponuda robe i usluga.
Na strani radnika
Na kraju, ne postoji sukob različitih stajališta o statistikama, već koncepti gospodarstva koji se žele provesti. Koncept ekonomije u kojoj je radnik samo je broj, što je pravo raditi na 16 sati dnevno, 7 dana, nekoliko od 480 km očito je koncept njihovih tajkuna koje su napravili i izrazili u privatizaciji državnog vlasništva i iskorištavanja domaćih radnika. Libertarijanske ekonomske politike, za koje se zagovara MP ČVAVALIZA, promiču slobodno tržište s minimalnim ili minimalnim ili nikakvim porezima i svim ostalim pogodnostima i subvencijama koje država nema čak ni novca za plaćanje. Mirovine u tom konceptu imate koliko i za život u mirovinskom fondu i liječenje samo onih koji imaju novca za plaćanje istog tretmana, a potrebe potreba mogu se primjenjivati na alternativnu medicinu u kućnom radu. Isto je i za njihovu sasvim legitimnu politiku, ali morske mora objasniti što to podrazumijeva.
Za razliku od njih, SDP će ostati na strani radnika uvijek tražiti ravnotežu između gospodarstva, radničkog dostojanstva, socijalne pravde, jednakosti i solidarnosti. Budući da su ove izjave analitičara vizija rane izborne kampanje, sve više od godinu dana na općim izborima, vlade FBIH-a i ove druge politike koje obećavaju da će ukinuti neradni tjedan i vratiti minimalnu plaću na 480 km. To je legitimna politika i na nju imaju pravo, ali u općim izborima radnici će birati između dva koncepta, solidarnost i jednakost ili politike koje radne snage smanjuju bez prava i sigurnosti, dok je masovno uvedena jeftina radna snaga s istoka. “
