Glavni grad Hrvatske, Zagreb, danas u 6 sati i 24 minute pogodio je snažan potres magnitude 5,5 stupnjeva po Richteru. Četiri godine kasnije obnovljeno je oko 3000 zgrada i kuća, no izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća u sjevernim dijelovima grada i dalje ide sporo.
Milijarde eura štete
Šteta od potresa, kakvog Zagreb pamti od 1880. godine, procijenjena je na 11,6 milijardi eura, što je dvostruko više od procijenjene štete od potresa na Banovini.
U potresu je život izgubila jedna osoba, a nakon njega oštećen je velik broj višestambenih zgrada, obiteljskih kuća, obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih ustanova, ukupno oko 25 tisuća objekata.
Četiri godine kasnije završena je obnova gotovo 3000 privatnih zgrada i kuća s 26.300 stambenih jedinica, istaknuo je hrvatski ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Prema najavama resornog ministra, novi model tzv blok nabave, prema kojoj će se javna nabava izvođača radova provoditi za cijele blokove od 20 do 30 zgrada, a ne više za svaku zgradu zasebno, kao dosad.
– Riječ je o velikom novcu i velikom obimu građevinskih radova, ali oni su nužni jer ne radimo samo na ‘krpanju’ oštećenih objekata, već na projektu kompletne konstruktivne obnove kako bismo objekte učinili otpornijima na potres i čvršćima. nego onaj koji je pogodio Zagreb prije nepunih godinu dana prije četiri godine – rekao je Bačić krajem veljače nakon obilaska radova u Ilici.
Za razliku od stambenih zgrada, javnih zgrada i državnih zgrada, obnova ili izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća odvija se vrlo sporo.
Tek ove godine prve obitelji uselile su u nove kuće, a do kraja ljeta trebala bi biti završena 41 kuća, od čega sedam po modelu samoobnove, najavio je Bačić.
Projekti rekonstrukcije
Potresna obnova glavnoga grada Hrvatske i Banovine, koja je posljednjih dana 2020. pretrpjela potres, bila je glavna zadaća Ministarstva graditeljstva u protekle četiri godine, ali su ga u tom razdoblju vodila četiri različita ministra – Predrag Štromar, Darko Horvat, Ivan Paladina i sada Branko Bačić.
Osim ministara, mijenjao se i Zakon o obnovi. Prema prvoj verziji, donesenoj šest mjeseci nakon zagrebačkog potresa, poslovi obnove bili su podijeljeni na tri institucije: Ministarstvo graditeljstva, Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Ovlasti potonjih dviju institucija objedinjene su tek zakonskim izmjenama prije godinu dana u resornom Ministarstvu, koje je tada preuzeo Bačić.
Za projekte obnove područja potresa u Zagrebu i Petrini Vlada je iz Fonda solidarnosti isplatila 1,03 milijarde eura.
No, kada je riječ o europskim fondovima, jedan slučaj, onaj s Geodetskim fakultetom, izazvao je pozornost Ureda europskog javnog tužiteljstva (EPPO). Naime, sumnja se da je posao koji je Ministarstvo kulture i medija dodijelilo Geodetskom fakultetu za 3D snimanje oštećenih objekata kulturne baštine znatno preplaćen.
Sredinom prošlog mjeseca policija je izvršila raciju u navedenom Ministarstvu, po nalogu EPPO-a, koji smatra da je nadležan istražiti ovaj slučaj jer se radi o mogućim zlouporabama sredstava iz europskih fondova.
S druge strane, Vlada premijera Andreja Plenkovića tvrdi da nije riječ o europskom novcu te da stoga EPPO ne može biti nadležan za istragu u slučaju Geodezija.
