Hrvatska se uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati ove nedjelje nalazi pred izazovom suzbijanja stranog utjecaja na svoje demokratske procese.
Naime, prema izvješću Centra za informacijsku otpornost (CIR), neovisne organizacije posvećene razotkrivanju prijetnji demokraciji i kršenju ljudskih prava, uočen je snažan utjecaj proruskih bot mreža na predsjedničke izbore u Hrvatskoj, piše Novi list.
Dva vala
Istraživanje objavljeno na stranicama ove organizacije, poznate po istraživanju dezinformacija i zlonamjernih aktivnosti u sukobima poput onih u Ukrajini, Sudanu i Mianmaru, otkrilo je neautentično ponašanje računa na društvenim mrežama kao što su X, Facebook, Reddit, TikTok i drugim društvenim mrežama. , te analizirali web stranice s vijestima u razdoblju od 4. prosinca 2024. do 4. siječnja 2025. godine. Ključni pojmovi koji su istraživani bili su “Zoran Milanović” i “Dragan Primorac”, a cilj je bio razotkriti mrežu proruskih, anti-EU i anti-NATO botova.
U izvješću CIR-a stoji da su proruske mreže djelovale u dva vala – nakon Milanovićeve pobjede u prvom krugu i nakon njegovih izjava protiv mogućeg uplitanja Hrvatske u ukrajinski rat. Te mreže sustavno veličaju aktualnog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i promoviraju sadržaje koji podupiru njegove stavove. Istodobno su širili poruke protiv Europske unije i NATO-a, ciljajući na Milanovićeva protukandidata Dragana Primorca.
Prema izvješću CIR-a, računi često koriste profilne slike koje je generirala umjetna inteligencija, proruske slogane i imaju neobične obrasce objavljivanja. Aktivnosti su se pojačale nakon što je Milanović u prvom krugu izbora osvojio 49,1 posto glasova, a njegov protukandidat Dragan Primorac 19,35 posto. Milanović je u izvješću opisan kao “otvoreni kritičar zapadne vojne potpore Ukrajini”, te podsjeća kako je ranije govorio da se Hrvatska ne bi trebala zauzimati ni na čijoj se strani treba držati podalje od globalnih sporova, iako je članica NATO-a i EU .
Koordinirani botovi
U izvješću se navodi da su se unutar tih mreža isticali srpski elementi koji su svojim objavama napadali Primorje, a istovremeno promovirali Milanovića kao idealnog kandidata. Ta aktivnost nije ograničena na X; botovi i slični računi pokazali su zavidnu razinu koordinacije na drugim društvenim mrežama poput Facebooka.
Facebook stranice povezane s Milanovićem, uključujući i one pod okriljem SDP-a, bilježe značajnu aktivnost botova, posebice u komentarima i dijeljenjima. Na takvim se stranicama često objavljuju ponavljajući komentari podrške Milanoviću, što ukazuje na neautentično ponašanje, tvrdi CIR.
Osvrću se i na propagandne medije povezane s Kremljem, poput RT-a i Sputnika, koji su zauzeli naklonjen stav prema Milanoviću. Njihovi ga izvještaji, kažu, često prikazuju u pozitivnom svjetlu, a istovremeno kritiziraju njegovog protivnika. Ti se sadržaji dodatno pojačavaju putem mreže botova i povezanih računa u nastojanju da se utječe na javno mnijenje, navodi se u izvješću.
Proruski računi s botovskim obilježjima šire Milanovićev sadržaj na više jezika, uključujući hrvatski, srpski, talijanski, engleski, španjolski i francuski. Njihovo djelovanje koincidiralo je s ključnim trenucima kampanje, poput Milanovićeve pobjede u prvom krugu izbora i njegovih izjava protiv uplitanja Hrvatske u rat u Ukrajini.
CIR tvrdi da su, osim međunarodnih medija, Milanovića promovirali i regionalni mediji poznati po širenju dezinformacija te pokušali iskoristiti njegovu kritiku NATO-a i EU-a za pojačavanje proruskih poruka.
Otkazani izbori u Rumunjskoj
Ovakvo ponašanje nije novost u regiji. Tijekom nedavnih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, drugi krug predsjedničkih izbora koji su se trebali održati 8. prosinca 2024. otkazan je zbog navodnog ruskog uplitanja u izbore, kao što se vidi u deklasificiranom dokumentu u kojem se kaže da je Rumunjska bila meta “agresivne Rusije hakerski napadi” tijekom provedbe izbora, što je utjecalo na njihov rezultat, zbog čega je Ustavni sud donio odluku o poništenju i ponavljanju izbora.
Prvi krug predsjedničkih izbora u Rumunjskoj održan je 24. studenog 2024., a u drugi krug su ušli proruski kandidat Calin Georgescu i proeuropska kandidatkinja Elena Lasconi. Sumnja u rusku umiješanost u izbore pojavila se nakon naglog skoka popularnosti i broja glasova Djordescua, a potvrđena je deklasificiranjem dokumenta iz kojeg je vidljivo da je Rusija tijekom izbora u Rumunjskoj sustavno reklamirala i promovirala Djordescua na društvenim mrežama, a pojavila se i informacija da je njegova kampanja financirana ruskim novcem te je trenutno pod istragom.
Američki izbori
Podsjetimo, Rusija je također bila optužena za miješanje u predsjedničke izbore u SAD-u, posebice tijekom kampanje 2016. godine. Različite istrage, uključujući i one američkih obavještajnih agencija, otkrile su sofisticirane metode koje su koristile ruska država i srodne organizacije kako bi utjecale na ishod izbora. Istrage su pokazale da su Rusi koristili društvene mreže kao što su Facebook, Twitter i YouTube za širenje polarizirajućeg sadržaja. Cilj je bio potaknuti podjele u američkom društvu, demotivirati određene skupine birača te promovirati određene političke kandidate ili programe.
Američke obavještajne agencije, uključujući FBI, CIA i NSA, u zajedničkom izvješću iz 2017. zaključile su da je Rusija sustavno radila na podršci Donaldu Trumpu (Trump) u njegovoj kandidaturi i oslabila povjerenje u američku demokraciju. Izvješće iz 2019. potvrdilo je opseg ruskog uplitanja, iako nije pronašlo dokaze o izravnom dosluhu između Trumpove kampanje i ruskih subjekata.
