U tri mjeseca 2025. godine, broj osoba s HIV -om u Sarajevu porastao je za čak 50 posto u odnosu na ukupni broj registriranih bolesnika s HIV -om u prethodnoj godini, udruženje za promociju i prevenciju zdravlja.
Oni navode da više od 490 ljudi s HIV -om trenutno živi u Bosni i Hercegovini, ali procjenjuje se da je stvarni broj najmanje tri puta veći, jer mnogi nisu testirani. Najčešća dijagnoza postavljena je u kasnoj fazi bolesti – AIDS, kada su posljedice za zdravlje ozbiljne, a mogućnost liječenja je ograničena.
Udruga “Nade” na zemljopisnoj širini europskog tjedna testiranja na HIV i hepatitis pozvala je javnost, medije i zdravstvene ustanove da zajedno otvore taboiziranu temu HIV -a, jer tišina nije zaštićena.
Pr. Dr. Vesna Hadsiosmanović, specijalist za infektologiju i predsjednik Udruge, rekao je da HIV više nije presuda i da danas imamo lijekove koji omogućuju ljudima s HIV -om da žive potpuno normalno.
– Ali ono što još uvijek nemamo dovoljno je razumijevanja. Testiranje ne ubija – zanemarivanje problema ubija. I čim otkrijemo infekciju, manja je šansa da bolest napreduje i prenese na druge – istaknuo je Hadsiosmanović.
To se bavi više od 30 godina, a u međuvremenu je postala kuma za 15 djece rođene od roditelja s HIV -om.
Dr. Borko Pavlica, liječnik iz klinike za zarazne bolesti, UKC Republika Srpska izjavio je da ljudi i dalje plaše testiranje jer ne žele biti rangirani u jednoj od društvenih kategorija u koju se pripisuje infekcija HIV -om.
– Želim biti siguran da testiranje to ne znači. Svaka seksualno aktivna osoba može biti u opasnosti, pogotovo ako se prakticira nezaštićeni seks. Pravovremeno testiranje omogućava osobi da ostane zdrava, živi s kroničnom infekcijom koja se lako drži pod kontrolom – rekla je Pavlica.
Unatoč modernim terapijama koje su dostupne u cijeloj Europi, većina pacijenata u BIH -u i dalje koristi zastarjele režime liječenja. Jedino rijetko ima pristup novim lijekovima koji omogućuju ljudima koji žive s HIV -om vodi dug, kvalitetan i ne rizičan život – bez prijenosa virusa.
– Nije dopušteno da su u Bosni i Hercegovini moderni lijekovi HIV -a dostupni samo za mali broj pacijenata. Danas ljudi koji žive s HIV -om mogu, uz odgovarajuću terapiju, ne samo da žive samo dugo, ali ne noseći virus dalje. Svi moraju imati pristup tim lijekovima i prevenciji – rekao je Bratislav Prokić, aktivist iz Srbije i izvršni direktor Udruženja “STENT”, koji je došao u Sarajevo kako bi podržao rad nade i prenio iskustva regionalne suradnje.
U Srbiji, zahvaljujući partnerstvu civilnog sektora i Ministarstvu zdravlja, značajno je proširio pristup modernim oblicima prevencije kao što je PREP (profilaktička terapija koja sprečava infekciju HIV -om) i omogućila redovita, besplatna testiranja u zajednici.
Udruga nade, uz podršku infektologa i ljudi koji otvoreno razgovaraju o HIV -u, poziva sve građane da se testiraju – besplatno, anonimno i bez zakazivanja – tijekom europskog tjedna testiranja od 19. do 26. svibnja. Testiranje je dostupno u partnerskim organizacijama.
– Heiv je naša stvarnost. Diskriminacija i stigmatizacija ljudi koji žive s HIV -om uskraćuju postojanje ovog problema. Ne dopuštamo da naše predrasude doprinose propadanju epidemiološke situacije – DR. Hadsiosmanović.
Istraživanje u Južnoj Koreji
Studija: prekovremeni rad dovodi do značajnih promjena u strukturi mozga
Iako lijek za HIV još uvijek ne postoji, antiretrovirusna terapija (ART) danas omogućuje ljudima koji žive s HIV -om vodi dug, zdrav i ispunjen život. S pravovremenom početnom terapijom, virus se može držati pod kontrolom kako bi se razišao kada postane neodrediv – i na taj način neprenosiv. To znači da osobe s HIV -om mogu temeljiti obitelji i živjeti bez straha da će prenijeti partnera virusa.
Upravo razlog zašto brzi i lak pristup terapiji mora biti prioritet. Međutim, u Bosni i Hercegovini postupak za početak liječenja je spor i birokratiziran. Komisija će odlučiti o terapiji u terapiji u Fondu solidarnosti, koji često donosi početak liječenja i ugrožava zdravlje pacijenata. Udruga Hope odgovorna je za pregled ovog postupka, posebno zato što popis lijekova nije revidiran od 2017. godine.
Činjenica da je najučinkovitija umjetnička terapija posebno zabrinjavajuća, najučinkovitija umjetnička terapija dobiva manje od 10 posto ljudi liječenih od HIV -a u BIH -u. U Srbiji terapija prima više od 2500 ljudi.
Bosna i Hercegovina potpisnica je ciljeva održivog razvoja UN -a, uključujući kraj epidemije AIDS -a do kraja 2030. godine.
