Bivši sudac Suda Bosne i Hercegovine i prvi predsjednik Vijeća Visokog i tužiteljstva BIH (HJPC) Branko Perić rekao je da je predsjednik RS Milorad Dodik preuzeo kriminalne vode iz kojih nema povratka, piše Portal Istraga.
– Više nema sumnje: Milorad Dodik utjecao je u kriminalne vode iz kojih nema povratka! Nakon što je osudio pred sudom BiH-a u političkom sudbinskom projektu, nedavno je preuzeo ponovno imenovanje u Institucijama sudske države i Agencije za istragu i zaštitu (SIPA). Bio je to osobni pečat njegovoj pobuni i bila je politička suština i politički cilj koji je bio zaklonjen, “izjavio je Peric.
Dodik je ostao potpuno sam
Na samom početku svoje političke avanture Dodik je ostao bez podrške i potpuno sam, sudac Perića.
– Nije ga uputio da podrži svog koalicijskog partnera i prijatelja Dragana Covića, nije dobio domoljubnu podršku nikoga u bloku oporbe, nijedan od europskih državnika i nije ga podržavao od relevantnih međunarodnih organizacija. Podrška Vučića, Orbana i Putina, prije su kurtoose i principi prirode nego jasni politički i legalni. Te su činjenice zabrinjavajuće!
Ovih se dana pripremaju za kazneno djelo Ustavnog naloga iz članka 156., čija su raspoloženja, čija su raspoloženja, ili na neki drugi ilegalni način da promijene svoju najvišu instituciju.
Povećanje ustavnog i pravnog naloga
Potpisivanjem imenovanja izjave o nekoliko zakona, postoji daljnji sudac Perić, koji zabranjuje njihovu prijavu na teritoriju RS -a, Dodik je bio politički skup.
– Poslao je nedvosmislenu poruku da je odlučio uništiti postojeću ustavnu strukturu BiH. Suspenzija primjene zakona koje su utvrdile kompetencije državnih pravosudnih institucija i policijskih agencija promjena je u ustavnom nalogu! Sredstva koja je Dodik koristio u takvoj vrsti pobune nije bila zakonski dopuštena. Za takav dokument, Dodik nije imao ovlasti. Nelegalnost njegovog ranga je očita. Dakle, tužiteljstvo u BIH -u imat će lak posao u dokazivanju postojanja kaznenog djela i Dodikove kriminalne odgovornosti – objašnjava Peric.
– Je li Dodik imao osnovu za vjerovanje političkom i pravnom opravdanju svog čina? Nije! Od jučer nije političar. Morao je znati da je svako neovlašteno uplitanje u ustavni nalog stanje države. Možda je imao osnovu da je zamišljena pravna struktura države, da ustavni pravni nalog ne štiti prava prava subjekata, da pravni sustav ima ozbiljne nedostatke i njegova prava, ali mora da je znao da je svaki pravni nalog bolji od bilo kojeg. Uostalom, ovo nije prvi Dodikov prekid s elementima pogrešne radnje. Već više od godinu dana, Narodna skupština RS -a odbija na izbore dvojice sudaca na Ustavnom sudu BiH. To je dovelo u pitanje funkcioniranje Suda na ustavnoj osnovi (dva Srba iz RS -a i dva bosana i Hrvata iz FBIH -a). Nema sumnje da je svjestan svjesnog podrivanja institucije Ustavnog suda kako bi svoje postupke predstavio kao neustavne. Zanemaren je skraćeni postupak Ustavnog suda, iako je jasno da je pravni postupak bio potreban – objasnio je sudac Perić.
Dodiks argumenti
Koji su dodici pravni i politički argumenti, upita Perić.
– Dodik tvrdi da su institucije HJPC -a, tužiteljskog ureda BIH -a, Sud BiH i Sipe su neustavne i da će se koristiti protiv Rs. Stoga traži povratak u “Original Dayton”. Prema “Originalnom Daytonu” Dodik podrazumijeva osnovni tekst mirovnog sporazuma Daytona, pa zaključuje da ono što nije u izvornom tekstu sporazuma nije ustavno. Međutim, Dodik zaboravlja da je Daytonov sporazum sve što je stvoreno iz njega. I mnoge su institucije stvorene na temelju sporazuma o prijenosu nadležnosti, nametnutih zakona odobrenih u Parlamentu (prihvaćenim), kao i drugim odlukama visokih predstavnika koje su zapravo prihvaćene i provedene. I sve se subjekti sporazuma temelje na Daytonovom sporazumu. Prema svim tim pravnim dokumentima koji su nastali nakon Daytonovog mirovnog sporazuma, život građana BIH -a odvijao se punih trideset godina. Milorad Dodik bio je sudionik u Daytonovoj nadogradnji cijelo vrijeme. Nikada nije osporio legitimitet SIP -a, tužiteljstva BiH, Sud BiH i HJPC. Imao je prigovore u vezi s nekim kompetencijama Suda BIH -a, u vezi s preuzimanjem subjekata sudskih institucija entiteta, ali nužnost njihovog postojanja nije dovedena u pitanje – rekao je Perić.
Rušenje institucija
Daytonov sporazum, države dalje Perić, bio je zakonsko gnušanje u kojem je sagrađena zajednička kuća triju nacija.
– U dizajniranju zajedničkog života, oružane snage, neizravno oporezivanje, registracijske ploče, zastavu, kaput, himna stvorena su na toj osnovi, … treba li sav taj pad zbog čega nije u tekstu Daytonovog sporazuma? Je li to način da se vratite u “Original Dayton”? Sud BIH -a, tužiteljstvo BIH, HJPC i SIPA postoje više od dvadeset godina. To su institucije od temeljnog državnog i društvenog značaja. Što može opravdati njihovo rušenje? Kako je moguće srušiti se ono što se gradilo četvrt stoljeća? Je li rušenje interesa građana RS -a? Što to znači za međunarodnu reputaciju države BiH? Kako će to utjecati na ekonomske tokove RS -a i njegov međunarodni ugled? Koliku štetu ćete pretrpjeti RS njihovim rušenjem? Zašto Milorad Dodik nije znao da se pitaju građani Rs – Peric.
Dodik uhićenje – samo zakonsko rješenje
Bivši sudac Peric naglašava da je uhićenje Milorada Dodika za progon BIH jedino zakonsko rješenje.
– Dodik i njegovi prvi suradnici ovih dana dolaze iz tužiteljstva. Dodik je reklamirana izjavom da neće odgovoriti. Ako ne reagiraju, odsutnost nije opravdana, tužiteljstvo ostaje mjera prisilnog dovedenog. Dodik upozorava da će se smatrati napadom na RS institucije, što će biti spriječeno pomoću sile. Pokušaj uhićenja očito bi bio rizik visokog stupnja. S druge strane, bez pojave Dodika u tužiteljskom uredu BIH -a i njegovog upoznavanja s istragom (ispitivanje), nije moguće podići optužnicu. U takvoj situaciji, tužiteljstvo je jedini zahtjev za rješenje za najavu naloga. Ali Dodik nije u bijegu kao ispunjenje naloga. Dakle, privatnost Milorada Dodika namijenjena je progonu BIH -a samo zakonsko rješenje. Otmica redovnog pravnog postupka mogla bi se pretvoriti u dugotrajni problem procesa – objasnio je Perić.
– To nije napad na ustavni poredak jedini Dodikov novi problem. U tužiteljskom uredu BIH -a, dvije godine traju dvije istrage za teške zločine (slučaj “Bobar banka” i slučaj kupnje vile u Dedynjeu). Ako se pojavio u tužiteljstvu, Dodik bi bio posljedica tih istraga u pritvoru. Objašnjava Peric.
Primjer Karlesa Pujdemona
Peric se tada osvrnuo na slučaj katalonskog vođe Pujdemona, koji je, nakon što je optužen za kazneno djelo pobune, bio prisiljen pobjeći iz Španjolske.
– Jedna povijesna analogija, ne tako data, bila bi korisna u Dodikovoj političkoj avanturi. Katalonski vođa Karles Pujdemon, nakon neuspjelog pokušaja da se izdvoji provincija Katalonija iz države Španjolske, optužen je za kazneno djelo pobune i prisiljen da pobjegne iz Španjolske. Dugo se skrivao u Europi kako bi konačno stekao milost španjolske vlasti “, objasnio je Peric.
– Povijest pobune je takva da uspijevaju ili da se uguše. Po svim prosuđivanjima, Milorad Dodik nije uspio i trebao bi dobro razmišljati što drugi može učiniti.
Možda bi trebao ići na vrijeme da jednog dana bude Amnesty!? – Zaključio je bivšeg suca suda Bih Branko Perić.
