Bosanski planinski konj, autohtona pasmina iz Bosne i Hercegovine, desetljećima su bili na rubu izumiranja.
Međutim, zahvaljujući počinjenom radu stručnjaka, uzgajivača i ljubitelja ove jedinstvene vrste, pasmina se uspješno oporavlja i odbija svoje mjesto u domaćoj stoci i kolektivnom pamćenju, piše Bhrt.
Na obiteljskom imanju, Saluna u naselju Bojuni, u blizini Hut's Blatoa, danas galopira oko 20 bosanskih planinskih konja. Ti se konji odgajaju u prirodnom okruženju, s puno pažnje i poštovanja.
Jaka temperatura
– Ono što ga karakterizira i koje istječe u odnosu na druge pasmine je to gotovo nepotrebna funkcija veterinara. Vrlo je otporan na bolesti, imuni, skromnu prehranu, snažan temperament i jak vanjski dio – objasnio je Boško Šutalo, vlasnik emmcel -a.
Nekada neizbježni dio svakodnevnog života u mnogim bosanskim selima, ovaj konj danas simbolizira borbu za očuvanje tradicije i identiteta. Međutim, iznenadna modernizacija i poljoprivreda i šumarske strojeve tijekom šezdesetih prošlog stoljeća gotovo su je gurnuli iz domaćeg prostora.
– Na početku izgradnje ceste i rastuće uporabe strojeva, bosanski planinski konj počinje gubiti svoju vrijednost, a time i broj – prisjeća se hipologa Envera.
Do prije nekoliko godina ova pasmina klasificirana je kao kritično ugrožena – s manje od 200 pojedinaca. Danas je broj prerastao u 327 glava, a cilj je doći do 2028. godine. Dosegne lik od 500.
– Radimo intenzivno da konj ne zaboravi i nestane. U tome smo uspjeli – konj više nije bio kritično ugrožen kao prije sedam -osam godina “, potvrđen je Jacques Mezbur iz Udruženja uzgajivača i obožavatelja bosanskog konja Hippo.
Podrška u sustavu
Dodatni zamah dao je podršku u sustavu kroz različite oblike pomoći.
– Dobiveni su optimalni uvjeti za povećanje financijskog i veterinarskog zdravlja. Te su privilegije potaknule postojeće uzgajivače da povećaju broj grla, a bili su uključeni i novi uzgajivači – rekao je Abdulah Imamović, predsjednik Konjicskog udruženja BIH -a.
Ključna uloga u osiguravanju kvalitete i autentičnosti igre pasmine i DNK analize, što omogućava kontrolirano i profesionalno provedeno uzgoj.
– Kao što dokazujemo očinstvo kod ljudi, tako i mi i s konjem. Konji koje su prihvatili članovi pasmine dobivaju potvrdu o DNK svog podrijetla, što sprečava zlostavljanje i olakšava uzgajivačima da dokažu autentičnost njihovog grla – objasnio je genetiku Rijada Konjhodžića.
Zatvoriti
Zahvaljujući genetskim analizama, potvrđeno je da se bosanski planinski konj blizu originalnih europskih divljih konja, što dodatno potvrđuje njegovu vrijednost i značaj.
Iako su nove tehnologije i ubrzani tempo života potisnuli rubove, bosanski planinski konji nisu nestali. Ljudi koji ih se sjećaju – čuvaju ih danas. A zajedno s njima, oni također drže dio identiteta Bosne i Hercegovine.
