U srpnju 1995. ispisano je jedno od najmračnijih poglavlja moderne europske povijesti. Više od 8300 dječaka i muškaraca sustavno je ubijeno i pokopano u masovne grobnice na brdima oko Srebrenice.
Danas, 29 godina kasnije, 14 od tih žrtava, koje su tek identificirane, naći će svoj mir u Memorijalnom centru i mezarju Srebrenica-Potočari. Za njihove obitelji i voljene konačno je završeno dugo i bolno razdoblje neizvjesnosti – napisao je u kolumni visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell.
Duboki ožiljak
Naglasio je da Srebrenica ostaje dubok ožiljak u povijesti Europe.
– Nesprečavanje ovog genocida je teret koji još uvijek nosimo. I Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde nepobitno su utvrdili da je ovaj zločin genocid. Obećali smo da nikada nećemo zaboraviti – ni žrtve, ni trajnu bol njihovih obitelji i najmilijih. Sjećanje na njih tjera nas da svakodnevno radimo na tome da se povijest ne ponovi, u svijetu u kojem se mir čini sve krhkijim – rekao je Borelj.
Istaknuo je kako je Generalna skupština Ujedinjenih naroda svojom odlukom o proglašenju 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine dodatno istaknula važnost ove tragedije izvan europskog kontinenta.
– Međutim, u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji i dalje postoji zabrinjavajuća tendencija negiranja. Svako negiranje genocida je šamar pravdi i prepreka pomirenju. Stav Europske unije je jasan – u društvima koja cijene istinu i pravdu nema mjesta negiranju genocida, povijesnom revizionizmu ili veličanju ratnih zločinaca – napisao je Borelj.
Prema njegovim riječima, pomirenje je odgovornost svih.
– Pomirenje nije apstraktan cilj, već mora postati svakodnevna praksa, sveprisutna u politici, obrazovanju i svakoj drugoj sferi svakodnevnog života. Uloga političkih lidera u regiji je prije svega odbaciti retoriku podjela i aktivno promicati pomirenje, što, opet, zahtijeva poštivanje povijesnih činjenica, pijetet prema žrtvama i njegovanje kulture mira i suradnje – rekao je.
Podsjetio je da su čelnici zemalja članica EU-a u ožujku donijeli odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
– Početak ovog puta ka članstvu vraća nadu u političku stabilnost, ekonomski rast i bolju budućnost za građane Bosne i Hercegovine. Ističe se opredijeljenost EU da podrži Bosnu i Hercegovinu u uspostavi funkcionalne demokratske države i društva u kojem prevladavaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo. Pokazali smo da je moguće.
Naime, sama EU ima za cilj donijeti mir i pomirenje na europskom kontinentu, odavno podijeljenom krvavim bratoubilačkim ratovima. To ne bi bilo moguće bez prihvaćanja utvrđenih povijesnih činjenica i predanosti izgradnji institucija koje će osigurati trajni mir – smatra Borelj.
Bolan podsjetnik
Naglasio je da je genocid u Srebrenici bolan podsjetnik na ono što se može dogoditi kada političke elite oslobode i promoviraju mržnju.
– Naša je kolektivna dužnost osigurati da ovo sjećanje služi kao snažan podsjetnik na posljedice takve mržnje i netolerancije. Naša je kolektivna dužnost osigurati da se ovakva zlodjela nikada više ne ponove. Europska unija stoji uz Bosnu i Hercegovinu u tom nastojanju, stoji u kolumni visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borelja.
