Prošle su 32 godine od Bitke na Brčanskoj Malti u Tuzli, poznatije kao “Tuzlanska kolona”. Riječ je o događaju koji ima dvije povijesti, te mu se kao takvom pristupa u okviru komemoracije, a dvije strane će se, odvojeno, pojaviti danas u naselju Tuzla.
U ranim večernjim satima
Prije točno 32 godine, 15. svibnja 1992. godine, pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Tuzla odbili su napad paravojnih jedinica Republike Srbije i novoosnovane Vojske Jugoslavije i tako odbranili grad od agresora.
Naime, tog dana u ranim večernjim satima, povlačeći se iz vojarne Husinska buna, pripadnici paravojske tzv. Republike Srpske, osnovane tri dana ranije u Banjoj Luci, koja je stavljena pod zapovjedništvo Ratka Mladića, zajedno s pripadnicima tadašnje novoutemeljene Vojske Jugoslavije, napali su pripadnike Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) BiH – Stanice javne sigurnosti Tuzla, koji su osiguravali izlazak konvoja iz grada.
Kada je vojna kolona s vojnim oružjem napuštala grad, na raskrižju na Brčanskoj Malti vojnici su pucali, a policija je dobila naredbu da uzvrati vatrom. Točan broj žrtava 15. svibnja 1992. službeno nije utvrđen. Podaci Centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske pokazuju da su tom prilikom poginula 54 vojnika, dok su 44 ranjena.
S druge strane, prema podacima Fondacije Istina, pravda, pomirenje, poginula su tri pripadnika SJB Tuzla i 33 vojnika iz kolone.
“Tuzlanska kolona” kao događaj sa sobom nosi dvije povijesti – jednu koja se zagovara iz Tuzle i drugu koja se nameće uglavnom iz Bijeljine, jer je u tom gradu najveći broj obitelji poginulih boraca, pripadnika paravojnih postrojbi. Republike Srbije i novoosnovane Vojske Jugoslavije.
– Sve što se dogodilo 15. svibnja 1992. pokazalo se istinitim. Presuda Iliji Jurišiću u konačnici je dokazala da se ovdje odvijala obrana grada, a ne da je bilo ratnih zločina. Tužiteljstvo BiH je odbacilo svaku sumnju, a INTERPOL je povukao sve potjernice. Jedino što nam preostaje jeste da sjednemo i razgovaramo sa ljudima koji su ovdje imali nesreću, odnosno koji su bili na strani agresora – stav je tuzlanskog ratnog načelnika Selima Bešlagića koji je iznio prošle godine.
S druge strane, mišljenje savjetnika gradonačelnika Bijeljine Radoslava Ostojića je drugačije.
Istaknuvši kako je 15. svibnja 1992. godine počinjen zločin čiji počinitelji nikada nisu kažnjeni, Ostojić je kazao kako je njegovanje kulture sjećanja vrlo važno kako bismo kao narod pokazali kakav je bio karakter rata.
– Stradanje nedužnih vojnika JNA dokaz je da je Srbima rat bio nametnut, a srpski narod primoran da brani svoja ognjišta – rekao je Ostojić.
I ovog 15. maja godišnjica “Tuzlanske kolone” u Tuzli će biti obilježena na dva načina. Prvo će izaslanstva Republike Srpske s članovima obitelji stradalih prisustvovati šetnji i polaganju cvijeća u Ulici Armije Republike BiH, koja je najavljena za deset sati ujutro.
Po dolasku iz Tuzle planirano je polaganje vijenaca i cvijeća ispred spomen mezarja u Pučilama i služenje parastosa poginulim borcima u 12.30 sati.
Protokol označavanja
Kada je riječ o obilježavanju Dana obrane Tuzle kao takvog, u 12.30 sati u ulici Armije Republike BiH predstavnici Gradske uprave Tuzla i drugih razina vlasti, sudionici obrambeno-oslobodilačkog rata, izaslanstva boračkih i drugih organizacija, zajedno s građani će odati počast poginulim braniteljima .
Važno je reći da su prije bitke na Brčanskoj Malti srpske paravojne postrojbe uz potporu Novosadskog i Užičkog korpusa JNA okupirale Bijeljinu, Brčko, Zvornik, Bratunac i Vlasenicu, nakon čega su uslijedili neviđeni zločini nad Bošnjacima i Hrvatima. stanovništva u tim gradovima, što je potvrđeno sudskim presudama.
