U studiju Dnevnika Novi televizori gostovao je novinar Marko Biočina koji se već duže vrijeme bavi energetskim temama. Komentirao je pad elektromreže koji je u petak zahvatio ne samo hrvatsko primorje, već i Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu te Albaniju.
– Do prekida struje dolazi rijetko, ali se događa. Prije deset godina imali smo veliki zastoj u Slavoniji, 300.000 kućanstava ostalo je bez struje, a o redukcijama tijekom Domovinskog rata suvišno je govoriti.
Prije dvije godine, zbog kvara koji je započeo ovdje u Ernestinovu, mreža kontinentalne Europe de facto je prepolovljena i tako je na različitim frekvencijama radila sat vremena. No, to nije utjecalo na potrošače, pa nije privuklo pozornost.
Veliki prostor
Ispad koji se dogodio u petak specifičan je po tome što se ispad protezao na velikom području, u nekoliko minuta raspad se proširio iz Albanije u Hrvatsku, bilo je zaista napeto, pravi triler, ali je ipak završio sretnim završetkom.
Mislim da dispečeri HOPS-a zaslužuju čestitke za brzu reakciju i činjenicu da su u dva sata uspjeli svima vratiti struju.
– Najzloglasniji primjeri iz povijesti su događaji iz Kalifornije početkom 2000-ih, kada su ispadi bili toliko česti da je tamo dvije godine bilo proglašeno izvanredno stanje jer su se ispadi i kvarovi na mreži događali neprekidno. Noću nije bilo javne rasvjete i došlo je do porasta kriminala. To su pojave koje mogu dovesti do ozbiljnih društvenih problema, a toga u Hrvatskoj nema. I nakon ozbiljnog incidenta brzo smo se vratili u normalu – objasnio je novinar Marko Biočina koji se cijelu karijeru bavi energetskim temama.
Ispad mreže
Komentirao je i kako je moguće da se prekid mreže dogodi u jednoj zemlji i zahvati više njih.
– Sustavi su povezani i to je dobro jer nam omogućava sigurnu opskrbu, struju uvozimo kada nam treba, izvozimo je kada imamo viškove. Ali kad se problem pojavi, on se širi.
Kada dođe do iznenadnog porasta ili pada napona u nekom trenutku u mreži, najbliže trafostanice i druga mrežna oprema aktiviraju svoje sigurnosne uređaje kako bi se izbjegla šteta. Kao osigurači kakve imamo u kućama. Međutim, svaki takav osigurač kad se aktivira, uzrokuje pad napona iza sebe u mreži, a to se zatim kaskadno širi. Dok se sustav ne stabilizira, kod nas je to bila trafostanica Brinje, mislim da je tu važnu ulogu sa sjevera odigrala termoelektrana Sisak. Mreža je najsličnija sustavu krvnih žila koji se sastoji od velikih arterija i manjih vena do malih žila. Kada je jedna arterija začepljena, sve ostale vene i žile ostaju bez krvi. Ali s vremenom se pronađe alternativni put. To su danas učinili dispečeri HOPS-a, reprogramirali su mrežu kako bi struja dovedena do zadnjih žica – objasnio je Biočina.
