Bosna i Hercegovina za obranu izdvaja samo 0,9 posto BDP-a, što je daleko od cilja od 2 posto koji je NATO preporučio svojim članicama, a Oružanim snagama BiH trenutno nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnih osoba, kao i oprema prema NATO-u. standarde koji bi poboljšali kopnenu i zračnu mobilnost.
Prema posljednjim podacima, većina od 32 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-a za obranu, dok s druge strane, kada je u pitanju regija, Srbija, koja kao i BiH, također nije članica Sjevernoatlantskog saveza, samo za obranu u prošloj godini potrošila je milijardu i 510 milijuna dolara, što je oko 2 posto BDP-a Srbije i to je najveći iznos u novijoj povijesti zemlje izdvojen za obranu.
Naoružanje i vojna oprema
Povećanjem izdvajanja BDP-a, sa sadašnjih 0,9 na projektiranih 2 posto, stvorili bi se pozitivni uvjeti za sveukupni napredak Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, te njihovu učinkovitost, obučenost, profesionalnost, interoperabilnost i kompatibilnost sa snagama OS BiH. Zemlje članice NATO-a i EU bi se povećale, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine.
Što se tiče opreme (naoružanje i vojna oprema), Ministarstvo kaže da trenutno najviše nedostaje oprema po NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu mobilnost.
Nadalje ističu da je Oružane snage izradilo 16 projekata kroz koje su jasno odredile potrebe za njihovu buduću modernizaciju.
“U budućnosti očekujemo da će planirana financijska sredstva za realizaciju navedenih projekata modernizacije biti dostupna, odnosno na raspolaganju Oružanim snagama BiH u cilju njihove realizacije i poboljšanja razine opremljenosti Oružanih snaga BiH. zapovjedništava i postrojbi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine”, ističu iz Ministarstva.
Dodaju i kako dosadašnji trend i razina izvršenja odobrenog proračuna nije pratila dinamiku i razinu razvoja i potreba opremanja Oružanih snaga BiH, što je, napominju, ispod razine financiranja Oružanih snaga BiH. oružanih snaga susjednih zemalja, ali i međunarodnih tokova općenito.
S obzirom da je dio opreme dotrajao, a isti naslijeđen od entitetskih vojski, dio opreme i sredstava namijenjen popuni zapovjedništava i postrojbi Oružanih snaga BiH također je nabavljen putem donacija. Donacije i novčane pomoći Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ostvaruju se kroz međunarodne sporazume, ugovore i sl., koje potpisuje Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine ili Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, navode iz Ministarstva.
S tim u vezi ističu nabavu kroz program donacija prijateljskim zemljama motornih vozila, opreme za Jedinicu za uništavanje NUS-a i razminiranje, gdje su nabavljena nova motorna vozila za prijevoz opreme EOD tima te najsuvremenija robotska zaštitna oprema za pripadnike EOD tima. nabavljena je i potrebna oprema za zrakoplovstvo, vojnu policiju i bojnu skupinu lakog pješaštva.
Kako ističu, od nadležnih institucija očekuju maksimalnu potporu u realizaciji Plana nabave i opremanja Oružanih snaga BiH, koji su koncipirani na razvojnim načelima, ne samo kroz proračunska sredstva, već i kroz druga jamstva dopuštena. po zakonu.
Vojnici su nestali
S druge strane, zbog prirodnog ciklusa (umirovljenja, isteci ugovora i sl.), Oružanim snagama trenutno nedostaje oko 1500 profesionalnih vojnih osoba, a kako navode, ove godine planiran je prijem oko 1300 novih osoba.
Na pitanje o uvođenju vojnog roka, odgovaraju da je ukidanje vojnog roka bilo dio reforme obrambenog sustava u našoj zemlji, dakle djelotvornog procesa stvaranja jedinstvenog Ministarstva obrane BiH i jedinstvenog , moderne i operativne Oružane snage Bosne i Hercegovine.
“Eventualno uvođenje obveznog vojnog roka zahtijevalo bi detaljnu analizu i planiranje, a tek na temelju izrađenog plana moglo bi se govoriti o svim aspektima koji bi utjecali na tako složen proces kao što bi bilo uvođenje vojnog roka. za državu Bosnu i Hercegovinu”, navode i dodaju da temeljem navedenog, Ministarstvo obrane BiH smatra da nisu ispunjeni potrebni uvjeti za razradu ove teme.
