Prije gotovo tri godine u dva odvojena slučaja u Crnoj Gori je zaplijenjeno više od tone i 700 kilograma kokaina – u kolovozu 2021. preko 1,2 tone, a pet mjeseci kasnije još pola tone.
Do danas nisu poznati ni voditelji ni organizatori.
Nakon tri godine, Više državno tužiteljstvo vodi postupak protiv nepoznatih osoba.
Iz Tužiteljstva su za Radio Slobodna Europa (RSE) rekli da su u oba slučaja dali policiji nalog za poduzimanje mjera i radnji u cilju rasvjetljavanja ovih kaznenih djela.
Policija RSE nije odgovorila što se tiče istrage.
Prvooptuženi u oba slučaja oslobođeni su optužbi.
Zapljena 1,2 tone kokaina ostvarena je, kako je tada objavljeno, zahvaljujući obavještajnim službama Ujedinjenog Kraljevstva.
Tri godine kasnije iz veleposlanstava te zemlje za RSE nisu željeli komentirati izostanak rezultata crnogorskog pravosuđa u tom slučaju.
“Britansko veleposlanstvo ne komentira slučajeve koji su u tijeku. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje predano podršci crnogorskim institucijama u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije”, napisao je u odgovoru na upit RSE.
Iz Tužiteljskog vijeća, tijela koje provjerava rad tužitelja, rekli su za RSE da se nisu bavili postupanjem tužiteljstva u slučaju zaplijenjene pola tone kokaina, dok su se u drugom slučaju bavili postupanjem tužitelja u vezi s prijevodom dokaza sa stranog jezika.
Droga do danas nije uništena, potvrđeno je RSE-u u Višem sudu.
Odvjetnik Veselin Radulović rekao je za RSE da tužiteljstvo u početku nije učinilo sve da se otkriju počinitelji, a posebno nalogodavci, zbog čega nije bilo rezultata ni osuđujućih presuda.
Propusti na početku tužiteljstva, koje je pokrenulo postupak prije tri godine, presudili su da se ne postignu rezultati”, kaže Radulović.
Prema njegovim riječima, posebno je problematično što će te propuste platiti građani.
“Sasvim je sigurno da ova lica koja su optužena, a nakon postupka oslobođena imaju pravo na naknadu štete koja neće biti mala”, kaže Radulović.
Prvi slučaj – zapljena 1,2 tone kokaina
Nakon zapljene 1,2 tone kokaina u Zeti kod Podgorice u kolovozu 2021. uhićeni su otac i kći Budimir i Marina Krstović u čijem je skladištu pronađena droga.
Oni su bili jedini optuženi u ovom slučaju, ali su ih Viši sud u studenom 2022., a zatim i Žalbeni sud u travnju 2024. oslobodili optužbi za krijumčarenje kokaina, kao supočiniteljice.
U odgovoru na upit RSE što je otkriveno tri godine nakon zapljene 1,2 tone kokaina, Lepa Medenica, čelnica Višeg državnog tužiteljstva, izjavila je da se provodi istraga protiv nepoznatih osoba.
“Tužiteljstvo je pokrenulo postupak protiv NN osobe, zbog kaznenog djela neovlaštena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Tužiteljstvo je naložilo policiji poduzimanje mjera i radnji iz svoje nadležnosti, u cilju rasvjetljavanja kaznenog djela u pitanje”.
Do prvostupanjske odluke suda Krstovići su u zatvoru bili ukupno 15 mjeseci.
Odvjetnici koji su ih zastupali nemaju informaciju hoće li Krstovići tužiti Crnu Goru i tražiti odštetu za vrijeme provedeno u zatvoru i štetu koju su im pričinili.
Budimir Krstović nije odgovarao na pozive RSE.
Drugi slučaj – zapljena pola tone kokaina
U drugom slučaju, 14. siječnja 2022. godine, u skladištu trgovačkog poduzeća “Voli” zaplijenjeno je oko pola tone kokaina koji se nalazio u tovaru banana.
Jedini uhapšen je špediter Đoko Drobnjak iz Bara.
Protiv njega je Specijalno državno odvjetništvo (SDT) pokrenulo kazneni postupak zbog sumnje da je član međunarodne skupine za krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike u Europu, no nakon pet mjeseci utvrdilo je da nema dokaza.
Slučaj je tada preuzelo Više tužiteljstvo i podiglo optužnicu protiv Drobnjaka.
Osam mjeseci kasnije, Viši sud odlučio je obustaviti postupak jer “nema dovoljno dokaza da postoji osnovana sumnja da je okrivljenik počinio navedeno kazneno djelo”. U rujnu 2022. to je potvrdio i Žalbeni sud, a Drobnjak je pušten iz pritvora.
Lepa Medenica iz Višeg državnog tužiteljstva objasnila je da je i u tom slučaju policiji naloženo poduzimanje mjera i radnji u cilju rasvjetljavanja kaznenog djela.
Drobnjak je u zatvoru proveo više od osam mjeseci.
Odvjetnik Danilo Mićović, koji ga je zastupao u kaznenom postupku, kaže za RSE da ima informacije da je Drobnjak već tužio državu.
Kako je rekao za RSE, ne zna ko zastupa Drobnjaka u sporu protiv države, kao ni koliku odštetu traži.
RSE nije uspjela stupiti u kontakt s Drobnjakom.
Gdje Crna Gora skladišti skoro dvije tone kokaina?
Predsjednik Višeg suda Zoran Radović rekao je za RSE da se zaplijenjeni kokain iz ova dva pravomoćno okončana predmeta nalazi na “osiguranom mjestu poznatom sudu”.
Naveo je da će droga biti uništena, ali nije precizirao kada i gdje.
Kada se za to stvore uvjeti”, kaže Radović.
Prema njegovim riječima, formirano je međuresorno povjerenstvo čiji je zadatak nadzor nad uništavanjem droga.
“Ali još nije pronađeno adekvatno mjesto gdje će se izvršiti uništavanje”, piše Radović u odgovorima na upit RSE.
Prethodnih godina droga zaplijenjena u Crnoj Gori uništavana je u tvornici Javorak u Nikšiću. U rujnu 2022. uništeno je oko dvije tone, kako je tada objavljeno, a u srpnju 2020. oko pet tona.
U oba slučaja droga je spaljena u nazočnosti ministara policije, predstavnika pravosuđa i predstavnika Agencije za zaštitu prirode i okoliša.
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) navodi da u europskim zemljama ne postoje standardizirane metode za uništavanje kokaina.
“Svaka država ima svoje procedure i zakone za uništavanje droga”, stoji u odgovorima na upit RSE.
Kako navode, za detalje o Crnoj Gori najbolji izvor informacija su nacionalne vlasti, jer taj europski centar nema relevantne detalje o crnogorskim procedurama, zakonima ili opremi.
