Glasači u Sjevernoj Makedoniji u samo jednom danu promijenili su političko lice vlastite zemlje, a na vlast se vraća stranka koja je prije sedam godina svrgnuta pod pritiskom uličnih prosvjeda, piše BBC.
Gordana Siljanovska Davkova, kandidatkinja oporbenog VMRO-DPMNE-a, u drugom je krugu predsjedničkih izbora pobijedila dosadašnjeg predsjednika Stevu Pendarovskog kojeg je podupirao Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM).
VMRO-DPMNE je uvjerljivo slavio i na parlamentarnim izborima osvojivši 43 posto glasova, dok je SDSM s 15 posto ostvario najgori rezultat u povijesti.
– Ima li veće promjene od toga što je žena prvi put postala predsjednica, ima li veće inspiracije? Nema – rekla je Siljanovska Davkova u svom prvom obraćanju.
Dodala je da će biti predsjednica svih građana i da su “njena vrata svima otvorena”.
Stizale su čestitke
Pobjednici su dobili čestitke suparnika, ali i opomene.
– Mnogi građani osjećaju strah zbog ovakvog rezultata jer je ogromna moć završila u rukama stranke koja je poznata po zloporabi vlasti – podsjetio je nedavni premijer Dimitar Kovačevski na razdoblje vladavine VMRO-DPMNE-a kada ju je vodio Nikola Gruevski , trenutno u bijegu u Mađarskoj.
Politički potres nije zaobišao ni albanske stranke koje su se na ovim izborima prvi put okupile u dvije jake koalicije, a čiji su rezultati bili gotovo izjednačeni.
Koalicija oko Demokratske unije za integraciju (DUI), koja je na vlasti u Sjevernoj Makedoniji već gotovo 20 godina u koaliciji s obje vodeće makedonske stranke, dobila je potporu 14 posto birača, dok je novoosnovana skupina Vlen osvojila 11 posto. glasanja.
– Najizglednija koalicija VMRO-a i Vlena imat će stabilnu većinu za rad na borbi protiv korupcije i europskim integracijama, što su dva stupa njihova dogovora – kaže za BBC na srpskom politički analitičar Dželal Neziri.
– Ipak, ne vjerujem da će se nešto suštinski promijeniti kada je riječ o životu ljudi u Makedoniji, iako može biti dobrih stvari.
Promjena imena države
Dok je izborna noć bila još mlada, ishod je postao izvjestan, a ispred sjedišta VMRO-DPMNE-a u Skoplju odjekivali su klicanje, bubnjevi i pjesme o Makedoniji.
Na središnjem gradskom trgu, unatoč slaboj kiši, podignuta je pozornica na kojoj su stranački dužnosnici uz pratnju simpatizera svirali na mini-koncertu.
Među njima je bio i 27-godišnji Martin koji smatra da se “za vrijeme vladavine SDSM-a nije dogodila nikakva unutarnja promjena”, već da se samo promijenilo ime države.
SDSM na čelu sa Zoranom Zaevom dolazi na vlast 2017. i ubrzo postiže niz važnih dogovora: rješava višegodišnji spor s Grčkom oko imena, zatim mijenja prefiks “Bivša Jugoslavenska Republika” u Sjevernu i započinje pregovore s Europska Unija.
No, umjesto najavljenog brzog ulaska u EU, taj put danas blokira Bugarska zbog sporova oko jezika i povijesti.
U međuvremenu, zemlja će 2020. godine postati članica NATO-a.
Posljednjih godina zemlju potresaju korupcijski skandali, politička previranja i spor gospodarski rast, iako je 2023. prosječna plaća dosegla oko 800 eura.
Nalazi se na 78. mjestu od 150 zemalja svijeta na listi percepcije korupcije za 2023. koju je objavila nevladina organizacija Transparency International, a izvještaji Freedom Housea također je opisuju kao vrlo korumpiranu zemlju.
Trajko Slaveski, bivši ministar financija iz VMRO-a, smatra da će Sjeverna Makedonija u narednom razdoblju biti znatno drugačija.
– Prije svega ćemo se koncentrirati na oporavak gospodarstva i sanaciju institucija – rekao je Slaveski za BBC na srpskom jeziku tijekom proslave.
Zadnji atom snage
Hristijan Mickoski, nasljednik Gruevskog na čelu VMRO-DPMNE-a, istaknuo je da će oni koji su počinili korupciju “odgovarati do posljednjeg” i da “mora postojati odgovornost utemeljena na pravdi i zakonima”.
– Pamtim svako obećanje, dat ću zadnji atom snage da to ispunim i da ne razočaram narod – rekao je Mickoski, često prekidan skandiranjem njegovog imena.
Profesorica političkih znanosti na skopskom Pravnom fakultetu Ana Čupevska smatra da je najvažnije da Sjeverna Makedonija ostane na putu ka EU, iako je tijekom kampanje viđena “etno-populistička propagandna mašinerija”.
I VMRO i Vlen su, kaže, promicali “vrlo radikalne stavove”.
– Ali kada se suoče sa vlastitom odgovornošću, činjenicom da moraju voditi državu i odgovoriti na izazove koje ljudi imaju, osigurati sigurnost zemlje, vjerujem da će se ti stavovi malo smiriti – rekla je za BBC na srpskom.
Na pitanje je li moguć povratak zemlje u razdoblje prije 2016., odgovara da će se to vidjeti po ponašanju pobjednika izbora.
– Ako se ne dogovore s Vlenom, može doći do autoritarnog zaokreta i blagog odmaka od europskih integracija, što su spominjali u više navrata u kampanji.
– Ipak, nekoliko dužnosnika VMRO-a najavilo je da je potreban nacionalni konsenzus oko ključnih reformskih pitanja, deradikalizacija retorike osjetila se i tijekom izborne noći, pa je moguće da neće ostvariti ono što su govorili tijekom kampanje.
I Trajko Slaveski iz VMRO-a kaže da su euroatlantske integracije put Sjeverne Makedonije od osamostaljenja, baš kao i dobri odnosi sa susjedima.
Vladavina zakona
– No, korupcija i kriminal su do sada cvjetali, a nikakvi gospodarski rezultati nisu postignuti.
– Kada se napreduje u rješavanju tih problema, uredi pravna država i pokrene gospodarstvo, to neće proći nezapaženo kod naših partnera u Bruxellesu.
Na podsjećanje na teško breme ostavštine Nikole Gruevskog, Slaveski tvrdi da se stranka promijenila.
– Stranka je vrijeme oporbe iskoristila za sređivanje vlastitih redova, pročišćavanje kadrova narušenog ugleda i integriteta.
– Novo vodstvo stranke zna učiti na pogreškama i ima kapacitet.
Analitičar Dželal Neziri smatra da će sada VMRO-DMPNE, ranije optuživan za bliskost s Rusijom, njegovati partnerstvo sa Zapadom.
– Bez reformi, borbe protiv korupcije i europskih integracija, VMRO-DPMNE ne može uspjeti kao stranka.”
Nakon poraza na predsjedničkim izborima, Stevo Pendarovski čestitao je pobjednicima i zaželio im uspješan rad.
– Moj koncept multietničke Makedonije, koja je potpuno integrirana u EU i NATO, nažalost nije dobio podršku, ali i dalje vjerujem da samo takva Makedonija može biti uspješna – ustvrdio je.
Neriješena pitanja
Svojim suparnicima čestitao je i Dimitar Kovačevski, čelnik SDSM-a i bivši premijer, koji je u sumornoj atmosferi tihe stranačke središnjice rezultat ocijenio razočaravajućim.
Kako kaže, sustav nije funkcionirao “ni dubinski ni površinski”.
– Zbog neriješenih problema mnogi su se odlučili iseliti, mnogi se osjećaju nesigurno, obespravljeno i bez vjere u vlastitu zemlju.
– Korupcija postoji na svim razinama, osobni interes, preduge europske integracije, nizak gospodarski rast u posljednja tri desetljeća, nepotizam, etničke podjele – samo su dio problema koji razaraju zemlju i koji se moraju mijenjati.
Prihvatio je odgovornost za povijesno loš učinak stranke i raspisao izbore za sve funkcije kako bi konsolidirao stranku nakon snažnog udarca.
Čupeska navodi da je na povijesni pad SDSM-a utjecalo nekoliko faktora, poput tri velike globalne krize: pandemije covida-19, rata u Ukrajini i energetske krize.
– Naravno, postoje kadrovska rješenja i kadrovske politike koje su također problematične – navodi.
– Da ne budemo populisti, nisu dobro pokazali prave uspjehe koje su imali, poput članstva u NATO-u, rasta plaća i dobre socijaldemokratske politike tijekom pandemije.
