2028. godina je optimalan, ali i ambiciozan rok za ulazak Crne Gore u Europsku uniju (EU), a perspektiva balkanskih zemalja je samo u EU, rekao je ministar dijaspore Crne Gore Mirsad Azemović tijekom posjete BiH i Hercegovine.
On je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) govorio o putu Crne Gore u EU, ulasku Bošnjačke stranke (BS) u rekonstruisanu Vladu Crne Gore, odnosima u regionu i svijetu, ali i drugim temama koje su pred ovim Ministarstvo u ovom mandatu.
Među prvim planovima Ministarstva za dijasporu je izrada registra crnogorskih državljana koji žive u inozemstvu, kako bi se dobila bar približna informacija o njihovom broju u inozemstvu. Crna Gora nema precizne podatke o broju svoje dijaspore.
“Bošnjačka stranka se od početka zalaže za to da postoji ministarstvo za suradnju s dijasporom. S obzirom na to da je raseljena praktički još jedna Crna Gora, onda se ukazala potreba sustavnog i institucionalnog povezivanja matične države i dijaspore. Naša dijaspora je otprilike najviše vrijedan proizvod Crne Gore, stub je crnogorskih financija, prema službenim podacima, iz inozemstva nam stiže do 800 milijuna deviznih doznaka, što je 6,45 posto ukupnog BDP-a Crne Gore. koliko je bitna veza naše dijaspore sa maticom“, rekao je Azemović.
Izrada matične knjige crnogorske dijaspore
Govoreći o radu Ministarstva dijaspore i planovima, rekao je da imaju ambiciozan plan.
– Kadrovski se razvijamo u dva smjera, unaprjeđujemo svoje kapacitete, a politike koje planiramo provoditi vrlo su ambiciozne. Koliko ćemo biti uspješni mjerit ćemo na kraju mandata ove Vlade. Sada smo u procesu izrade registra naše dijaspore jer je to polazište za svako strateško planiranje. Moramo znati gdje smo, šta smo i koliko nas ima – istakao je Azemović.
Postoji i strategija na kojoj planiraju raditi u sljedeće četiri godine.
– Pokušat ćemo se fokusirati na mlađe generacije, odnosno generacije koje su već rođene u zemljama Zapadnog Balkana, Sjeverne i Južne Amerike, da vidimo kako im se strateški približiti. Jer oni su generacija koja je stopostotno integrirana u sustav tih država. Njima je matica domovina dalja nego njihovim precima. Moramo naći najbolji način da ih motiviramo, uključiti ih u razne tribine, ljetne škole jezika… Poznato je da je naša dijaspora dobro integrirana u zemljama u kojima žive, da su to ljudi koji su ušli u institucije sustava, da su se školovali na prestižnim sveučilištima. Naravno, dobro su se materijalno obezbijedili i mogli su svoj novac uložiti u domovinu – pojasnio je Azemović.
Također je ukazao na značaj povezanosti Crne Gore i dijaspore.
– Crna Gora je članica NATO-a, sigurnosnog sustava koji jamči sigurnost ulaganja. Ako su Nijemac, Turčin i Austrijanac našli interes da ulažu u Crnu Goru, ne znam zašto ga ne bi našao i naš čovjek koji je otišao prije 30 godina i stekao neki kapital. Na nama je da ih ohrabrimo i potaknemo na to – kazao je Azemović, navodeći da je za to potrebno osigurati da nemaju administrativne barijere.
Crna Gora i Europska unija
Europska komisija izradila je procjenu dinamike zatvaranja pregovaračkih poglavlja s Crnom Gorom do kraja 2026. godine, koju je Vlada odredila kao krajnji rok za završetak pregovora.
Ranije ovog mjeseca predstavljena je platforma “Barometar 26” koja se odnosi na preuzimanje zajedničke obveze završetka pregovora s EU do kraja 2026. godine. Platformom se potvrđuje zajednička opredijeljenost ključnih parlamentarnih političkih aktera u Crnoj Gori za saradnju u cilju uspješnog okončanja pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine.
– Kao Vlada postavili smo ambiciozan plan, zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do prosinca 2026. godine. U stalnoj smo komunikaciji s našim partnerima iz Europske komisije, Europske unije. Skoro je usvojena platforma ‘Barometar 26’ da se preostala pregovaračka poglavlja zatvore 2026. godine, a onda da se ide na dvije godine usklađivanja sporazuma, potpisivanja s članicama EU. Oko 2028. je optimalan, ali i ambiciozan rok za ulazak Crne Gore u Europsku uniju“, rekao je Azemović.
U rekonstruiranu 44. Vladu Crne Gore ušli su s jednim jasnim ciljem: da ta vlada završi pristupne pregovore s Europskom unijom i da formalizira taj čin ulaska u EU. To je na prioritetnoj agendi bošnjačkog primirja, uz vladavinu prava i zaštitu prava manjinskog korpusa i sve što se tiče manjina.
“Mislimo da Crna Gora, kao građanska država, ima perspektivu samo ako je članica napredne zajednice kakva je Europska unija. Mislim da će ova Vlada napraviti povijesni iskorak i konačno dovesti Crnu Goru pred vrata Europske unije“, pojasnio je Azemović.
Ulaskom u Europsku uniju, kako je rekao, poslali bi poruku cijelom Balkanu da perspektiva EU nije nešto što je samo na papiru, već da je ostvariva i realna.
– Članstvo Crne Gore u EU bi značilo puno za regiju jer je posljednje članstvo bilo 2013. godine. Ulazak Crne Gore motivirao bi cijelu regiju i zemlje zapadnog Balkana da još agilnije rade na europskoj agendi. Perspektiva balkanskih zemalja je samo u EU. Tek kada se izbrišu granice, kada govorimo o ekonomiji i boljem životnom standardu, onda će se zaboraviti nemile scene koje smo imali i ratovi – rekao je Azemović za AA.
Odnosi Crne Gore i Srbije
Dotaknuo se i odnosa sa susjednom Srbijom.
– Naša suradnja sa Srbijom nekad je na višoj, a nekad nižoj razini. Ali uvijek smo se trudili, kao manja država, da imamo te tradicionalno dobre odnose sa Srbijom. Ova Vlada, u kojoj su zastupljeni Srbi, Crnogorci i manjine, nastoji da održava najbolje moguće odnose sa Srbijom, štiteći interese Crne Gore. Računamo da sa Srbijom možemo imati bolju gospodarsku, kulturnu, sportsku, znanstvenu i svaku drugu suradnju – naglasio je Azemović.
Istaknuo je kako su “njihove namjere, kada je riječ o regiji, jasne, a to je dobra regionalna suradnja, zatvaranje svih pitanja koja nas dijele i da nema otvorenih pitanja”.
“Što se Balkana tiče, izazova uvijek ima. Crna Gora, kao najmanja država na Balkanu, može samo pošteno pružiti ruku svim državama regiona”, rekao je Azemović.
Odnosi Crne Gore i Turske
Turska je zemlja koja ima značajna ulaganja u Crnu Goru, ne samo politički nego i ekonomski.
– Turska je inače tradicionalni partner na Balkanu. Ravnopravno surađuje sa svim zemljama Balkana. Crna Gora ima dobru saradnju sa Turskom. Bili su nam velika podrška u ulasku u NATO. Koristimo njihove moderne tehnologije i sustave. Što se tiče gospodarske suradnje, ona je u posljednjih nekoliko godina intenzivirana. Mnoge turske tvrtke otvaraju svoja predstavništva u Crnoj Gori. Bilo je i nekoliko većih investicija u Crnoj Gori. Ipak, uvijek može bolje – kazao je Azemović za AA.
On smatra da nikome u crnogorskoj Vladi nije problem surađivati s Turskom.
– Svoje aktivnosti usmjerio sam na suradnju s dijasporom koja je trenutno u Turskoj. To je specifična dijaspora koja je već peta generacija u Turskoj. Ljudi sve manje govore naš jezik, a suradnja je sve teža zbog jezične barijere. To je vrlo napredna dijaspora koja se bavi proizvodnjom – pojasnio je Azemović.
Izraelski napadi u Gazi i Libanonu
Izraelski napadi na Pojas Gaze i Libanon i dalje traju. Ubijeni su deseci tisuća ljudi, uglavnom žena i djece. Bošnjačka stranka stoji uz nedužni palestinski narod i njegova prava zajamčena međunarodnim konvencijama i ugovorima.
– Nažalost, mi kao zemlja koja će uskoro biti članica EU već moramo slijediti politiku EU i ona je po tom pitanju jasna. Mi kao mala zemlja pokušavamo koristiti neko moralno, ljudsko pravo prema tom narodu. Ali dosta smo ograničeni u izražavanju svog stava. Moja poruka je da se što prije prekine uništavanje naroda koji nije kriv za situaciju u kojoj se našao.
Smatra da ovakva situacija nikome ne može donijeti ništa dobro, pa ni Izraelu.
– Ne mogu od toga profitirati. S vremenom će se okrenuti zemlje koje ih sada podržavaju – rekao je Azemović.
Azemović posjetio BiH
Azemović je tijekom posjete Bosni i Hercegovini imao susrete s bh. dužnosnici. Jedan od njih je i s ministrom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlidom Hurtićem. Razgovarano je o jačanju odnosa dviju država kroz povezivanje dijaspore Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Predloženo je i formaliziranje suradnje potpisivanjem Memoranduma o suradnji. Ovaj dokument omogućio bi realizaciju zajedničkih projekata i aktivnosti važnih za dijasporu i iseljeništvo.
– Prije svega posjećujemo naše udruge, porijeklom iz Crne Gore. Ovo je moj prvi radni posjet Bosni i Hercegovini. Iskoristili smo ovaj trenutak da obiđemo pojedina ministarstva i intelektualne krugove. Ovdje smo dobro primljeni. To će rezultirati samo još boljim međudržavnim odnosima – dodao je Azemović.
Odgovarajući na pitanja novinara AA, Azemović je komentirao ulazak Bošnjačke stranke u rekonstruisanu Vladu Crne Gore, ističući da je BS imala jasan cilj pri donošenju te odluke.
– Ušli smo u rekonstruiranu 44. Vladu Crne Gore s jednim jasnim ciljem, da ova Vlada završi pristupne pregovore s Europskom unijom, da formaliziramo taj čin ulaska u Europsku uniju, što je nama u Bošnjačkoj stanici jedna od prioriteta, uz uz vladavinu prava i zaštitu prava manjinskog korpusa i sve što je vezano uz manjine. Naravno, dobrosusjedski odnosi s regijom. To je agenda što se tiče Bošnjačke stranke koju imamo od njenog osnivanja i koju polako provodimo – naglasio je Azemović.
Azemović je dodao da je ulazak u Vladu jedna od prekretnica u 18 godina postojanja Bošnjačke stranke, teška, ali i državnička odluka.
– Teška je to odluka, ali moram reći i državnička jer smo se vodili interesima prije svega države, a potom i našeg naroda kojeg zastupamo. Kao što rekoh, put Evropske unije ne može biti kvalitetan i ne može biti tako brz bez učešća svih naroda koji žive u Crnoj Gori. Bošnjaci su prepoznati kao narod, narod tolerancije, narod mira i suživota, mi te odnose njegujemo i to su otprilike principi na kojima funkcionira Europska unija – rekao je Azemović.
