Zapaljiva retorika sve je prisutnija u javnom prostoru zahvaljujući neodgovornosti političara, ali i dijela korisnika društvenih mreža koji svojim komentarima, dezinformacijama i falsifikatima nastoje širiti mržnju i koriste svaku priliku za to. Vojni i politički analitičar Antonio Prlenda kaže da je prirodno da se građani BiH boje sukoba.
Ne dopustite da građani nasjedaju na to
– Prirodno je da se ljudi boje sukoba, ali rat u BiH ne odgovara nikome, osim ruskoj imperijalnoj politici i našim moćnicima koji bi se u tom slučaju povukli na rezervne položaje u neke druge zemlje. . Za razliku od devedesetih, kada su se karte nešto drugačije posložile, u BiH nitko nema kapacitet za rat. Zapad je previše uložio u stabilizaciju BiH da bi je EU i NATO prepustili nekom kaosu u kojem bi na kraju profitirala samo Rusija – kaže Prlenda.
Ne isključuje mogućnost pokušaja blokade državnih institucija, čak i oružanih incidenata, ali ističe kako je važno da građani ne nasjedaju na provokacije.
– Da budu dobri prema susjedima i da ne prate svačije izjave ili lažne vijesti. S vremenom su građani u Bosni i Hercegovini izgubili suosjećanje za probleme i patnje drugih. To uvijek lako koriste oni kojima su zajednički život i uređena država prepreka na putu njihovih zlih nauma i težnji. Bitno je da im se to ne dopušta, a od toga se svi moramo braniti, ali ljudskim i nenasilnim sredstvima i u okviru postojećih institucija – naglašava Prlenda.
Komentirajući žestoku diplomatsku, pa i diplomatsku borbu oko Rezolucije u Srebrenici, Prlenda kaže da velikosrpska politika ne priznaje genocid jer je uvijek zlorabila činjenicu da je srpski narod bio žrtva genocida u Drugom svjetskom ratu.
– Srbi u NDH bili su žrtve pogroma, za koje danas imamo pravni pojam genocida. Međutim, činjenica da je srpski narod pretrpio genocid zloupotrijebljena je od strane velikosrpske politike tijekom agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, jer se projekt borbe za tuđe teritorije pravda navodnom težnjom da se građani Srbije zaštite od ponavljanja genocida. u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ista zamjena teza koristi se i danas.
Grčevita borba
Kada bi ta politika priznala da je u Srebrenici počinjen genocid, osjeća se da bi time istovremeno oslabila svoju poziciju za neke buduće velikosrpske projekte, jer bi se postavilo logično pitanje – otkuda vam pravo inzistirati na nečemu što je krivo prošle generacije, kada ste na sličan način pripremili druge u ovoj generaciji? Otuda i grčevita borba protiv priznanja genocida u Srebrenici, koja ide do davanja izjava da odbijaju živjeti u istom prostoru s drugima. To koristi Rusija koja uvijek čini sve da destabilizira BiH i ovu regiju.
Jednog dana, kada Bosna i Hercegovina i Srbija uđu u EU i NATO, utjecaj Rusije na ovim prostorima bit će sveden na minimum. Zato Rusija svim sredstvima ometa razvoj i jačanje države Bosne i Hercegovine i njeno približavanje euroatlantskim integracijama. Društvene mreže su vrlo pogodno tlo za to, a važno je da građani ne vjeruju svakoj gluposti koju vide na društvenim mrežama – kaže vojnopolitički analitičar Antonio Prlenda.
