Roman “Misterij genoma” BH. Almira Alića bit će predstavljen 15. veljače u Tershouseu u Sarajevu. Djelo je nagrađeno od strane Sarajevo Publishing Foundation (2023.) i finalist je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman (2022.). Alićev novi rukopis svojevrsni je autofikcijski vremeplov koji vješto oslikava obiteljski portret u kontrastu s ključnim povijesnim događajima od kraja devetnaestog do početka dvadeset i prvog stoljeća.
Autor romana Almir Alić kazao je u izjavi za Fenu da je temelj romana dinamika odnosa oca i sina, koja s vremenom mijenja formu i sadržaj, ali ne i činjenica naše tradicionalne muške nesposobnosti artikulacije. nečije emocije.
– Glavni akter priče prisiljen je rekonstruirati očev portret iz fragmentiranih sjećanja i očevog mršavog rukopisa kojim je svjedočio o važnim događajima iz svog života. Očeva bolest halapljivo oduzima vrijeme, a protagonist romana čestim susretima pokušava dobiti odgovore na važna pitanja koja su oblikovala njegov osobni identitet. S vremenom postaje sve svjesnije da roditeljske figure ostavljaju neizbrisiv pečat na našem psihičkom rasterećenju, kojim se krećemo i onda kada više nisu u obliku ispravnih putokaza – rekao je Alić.
Dodaje kako glavni lik nakon očeve smrti zapravo dobiva odgovore na brojna neizgovorena pitanja kroz poražavajuću spoznaju da čini iste greške unatoč nastojanjima da se emancipira od očevih životnih izbora.
– Tu se krije “misterij genoma” – u potpunoj karakternoj raznolikosti gotovo identično genetski kodiranih bića, koja prezimenom dijele obiteljsku sudbinu, iako su najčešće potpuni stranci stiješnjeni u klaustrofobiji zajedničkog doma – navodi autor.
Roman “Misterij genoma” prati nekoliko paralelnih događaja prikazanih kroz genezu sudskog procesa u kojem se glavni lik našao ustrajući na vlastitim idealima, genezu očeve bolesti i pokušaj nadoknade nepovratno izgubljenog vremena. Priča je to, kako navodi Alić, o složenosti obiteljskih odnosa nakon razvoda roditelja i posljedicama takve životne traume, utjecaju slučaja na krojenje životnih sudbina, jednom riječju – sudbini obitelji. linija od vremena egzodusa muslimanskog života iz zapadne Srbije.
Ujedno je to refleksija dvaju velikih svjetskih ratova na život hermetične seoske zajednice, prihvaćanja socijalističkih ideja i iseljavanja u urbanu sredinu, emancipacije kroz obrazovanje, sve do oružanih sukoba devedesetih. i njegove razorne posljedice na tranzicijska društva u kojima danas živimo.
Govoreći o povezanosti fikcije u romanu i stvarnosti, Alić je istaknuo kako je šizofrenost naših tranzicijskih života toliko pomiješala fikciju i stvarnost da se književni zahvati često čine proročanskima.
– Valja napomenuti da je fikcija kreativna nadgradnja stvarnosti, a vještina autorova rukopisa može zamagliti njihovu podvojenost. To je poseban slučaj u autobiografskoj fikciji, gdje struktura i logika romana ima prednost pred autentičnom interpretacijom događaja iz stvarnog života. Prava književnost svakako počinje izvan obiteljskih očekivanja i želja. Čitatelja zanima poruka (i pouka) književnog djela, a članovi obitelji žele u njemu pronaći svjedočanstvo o vlastitoj posebnosti, često razočarani književnim stvaranjem likova po njima. Fikcija nudi alternativnu stvarnost i u tome leži ljekoviti potencijal lijepe književnosti. Ljudi se danas ne raduju životu, raduju se životu uprkos – naglasio je u razgovoru za Fednu Almir Alić, autor romana “Misterij genoma”.
