U Budvi je održana tradicionalna XV međunarodna ljetna škola o kardiovaskularnim bolestima Europskog centra za mir Sveučilišta Ujedinjenih naroda. Akademik prof. dr.sc. Senka Mesihović-Dinarević održala je dva predavanja.
Prvo, „Tetralogia Fallot od djetinjstva do odrasle dobi: klinička slika i tijek bolesti uz najnovije smjernice Europske kardiološke asocijacije“, o jednoj od najsloženijih prirođenih srčanih anomalija uz prikaz slučajeva iz bogate kliničke prakse i rada profesora na Brompton Hospital Imperial College u Londonu kao i iskustva pre- i postoperativnih pacijenata u Sarajevu, tijekom boravka austrijskih i švedskih kardiokirurških timova u razdoblju 1997.-2016. godine.
Ljudske aktivnosti
Predavanje je potaknulo raspravu sudionika ove prestižne škole, među kojima je bio i kardiopatolog akademik Vladimir Kanjuh, o patoanatomiji ove prirođene srčane anomalije. Profesorica Mesihović-Dinarević svojim drugim predavanjem na temu „Zagađenje zraka, klimatske promjene i utjecaj na kardiovaskularno zdravlje“ izazvala je veliku pozornost i oduševljenje sudionika.
Ističe da su klimatske promjene jedan od najznačajnijih egzistencijalnih izazova s kojima se planet i ljudska civilizacija suočavaju. Diktiraju ih promjene u vremenskim i zračnim uvjetima na Zemlji uslijed ljudskih aktivnosti. Klimatske promjene uzrokovane su globalnim zatopljenjem i odnose se na dugoročne vremenske prilike – temperaturu, razinu mora i oborine.
One nisu samo rezultirale ekstremnim temperaturama, već i povećanom učestalošću suša, šumskih požara, pješčanih oluja, obalnih poplava, olujnih udara i uragana.
Profesorica Dinarević predstavila je međunarodna znanstvena istraživanja u posljednje tri godine te ukazala na povezanost majčine izloženosti onečišćenom zraku tijekom trudnoće i učestalosti urođenih srčanih anomalija. Navodi da rezultati istraživanja iz empirijskih studija upućuju na to da je zagađenje zraka važan faktor rizika koji pridonosi razvoju urođenih srčanih anomalija, ukazujući da izloženost česticama PM2,5 i NO2 povećava rizik, ali navodi da su u budućnosti potrebna daljnja istraživanja.
Onečišćenje zraka najveći je pojedinačni čimbenik rizika za zdravlje okoliša u svijetu, ali i zanemaren čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Profesor Dinarević navodi kako većina polutanata dovodi do zdravstvenih posljedica na plućni sustav, pojave i intenziviranja opstruktivnih bolesti, kao i utjecaja na kardiovaskularni sustav u smislu povišenog krvnog tlaka, aritmija, anginoznih bolova, što može rezultirati ishemijskim bolestima srca. – oštećenje srca i krvnih žila. U danima visoke onečišćenosti zraka češći su infarkti miokarda i cerebrovaskularni inzulti.
Dijabetes melitus najčešća je metabolička bolest koja je posljedica onečišćenja zraka. Zagađenje zraka može značajno utjecati na zdravlje djece. Istraživanja su pokazala da je onečišćenje zraka usko povezano s respiratornim bolestima kao što su upala pluća, bronhitis i astma. Onečišćenje može pogoršati postojeće zdravstvene probleme.
Povećana koncentracija lebdećih čestica povećava rizik od akutnih respiratornih infekcija, malignih bolesti, osobito u djece. Istraživanja pokazuju da je kronična izloženost visokim koncentracijama lebdećih čestica PM2,5 povezana s većom stopom pobačaja, prijevremenim porodima, manjom porođajnom težinom djeteta, kao i nekim urođenim srčanim anomalijama.
Bolesti srca povezane s onečišćenjem su prioritet, upozorava Dinarević i navodi da je potrebno identificirati intervencije za smanjenje onečišćenja zraka i njegovog utjecaja na nezarazne bolesti.
– Dok razotkrivamo zamršene veze između okolišnih stresora i kardiovaskularnih bolesti, kreatori politika, službenici javnog zdravstva i medicinski stručnjaci moraju rekonceptualizirati i integrirati zdravlje u kontekst dugoročnih ciljeva održivosti okoliša. Utjecaj klimatskih promjena na kardiovaskularno i cjelokupno zdravlje višestruk je problem koji treba rješavati na različitim razinama. Velika znanstvena društva objavila su preporuke za smanjenje negativnih posljedica. Osim globalnih programa, neophodne su lokalne inicijative koje uključuju široku populaciju – naglašava profesorica Mesihović-Dinarević.
Također je predstavila „Operzacijsku studiju o zagađenju zraka i njegovom utjecaju na zdravlje stanovnika grada Sarajeva“ u okviru rada Komisije za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH.
– Sarajevo je jedan od najzagađenijih gradova na svijetu. Cilj istraživanja je pregledima štićenika u timovima obiteljske medicine, pedijatriji i školskim odjelima procijeniti utjecaj povećane koncentracije onečišćujućih tvari u zraku na zdravlje stanovnika KS, učestalost pogoršanja respiratornih i kardiovaskularnih simptoma. Dobivanje relevantnih podataka pomoći će u daljnjem poduzimanju konkretnih mjera i aktivnosti na zaštiti zdravlja stanovništva izloženog onečišćenju zraka. Kardiovaskularno opterećenje povezano s klimatskim promjenama predstavlja jedan od najnovijih izazova u preventivnoj kardiologiji.
Razumijevanje uloge onečišćenja zraka može usmjeriti tim liječnika, medicinskih društava, javnih zdravstvenih ustanova, agencija za zaštitu okoliša, odgovornih zdravstvenih organizacija, zdravstvenih osiguravatelja i vlada u razvoju društvenih strategija za prevenciju kardiovaskularnih bolesti utemeljenih na dokazima koje povezuju prevenciju onečišćenja zraka s čimbenici rizika ponašanja i metabolizma.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti uzrokovanih onečišćenjem putem opsežnog prijelaza s fosilnih goriva na čistu, obnovljivu energiju ne samo da će smanjiti kardiovaskularne bolesti i s njima povezanu smrtnost, već će i usporiti tempo klimatskih promjena i time imati koristi za cijelo čovječanstvo – naglašava Mesihović -Dinarević.
Znanstvena polja
S voditeljima škole razgovarala je o mogućnosti osnivanja odjela Europskog centra za mir pri Sveučilištu Ujedinjenih naroda u Sarajevu. Njegova misija je doprinos miru i razvoju u Europi, međunarodnoj suradnji u prijenosu znanja, organiziranjem međunarodnih poslijediplomskih studija i poslijediplomskog stručnog usavršavanja te istraživanja u odgovarajućim znanstvenim područjima.
