Završeni su izbori za Europski parlament na kojima je pravo glasa imalo oko 360 milijuna birača iz 27 članica Europske unije. Rezultati pokazuju veliki rast ekstremne desnice i pad liberala i zelenih, a kako će se oni odraziti na BiH, kazao je za “Puls” viši analitičar Inicijative za europsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić.
Izbor članova Europskog parlamenta
– Izbor zastupnika u Europski parlament tek je prva trećina europskih izbora. U drugoj trećini čelnici vlada i država EU odlučuju o najvažnijim pozicijama, vodstvu Europskog vijeća i Europske komisije te poziciji visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, a ponekad i predsjednika Europskog parlamenta. . U posljednjoj trećini kandidat za čelnika Europske komisije traži potporu u Europskom parlamentu, najprije za sebe i plan za idućih pet godina, a potom i za povjerenike koje mu predlože vlade država članica – kaže Ćerimagić.
Dodaje kako na prvi pogled izbori za Europski parlament nisu donijeli značajnije promjene.
– Većina okupljena oko najjače, Europske pučke stranke (EPP), može ostati ista. Došlo je do izrazitog jačanja ekstremne desnice i slabljenja ljevice, ali ne na razini koju su predviđali neki apokaliptičari. No, ispod te površine, a posebno u takozvanom motoru EU – Francuskoj i Njemačkoj, dogodili su se značajni politički potresi. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz jutros su se probudili znatno oslabljeni i sada se, umjesto da se potpuno fokusiraju na drugu trećinu europskih izbora, moraju fokusirati na domaću politiku. U Berlinu svi traže odgovornost, pozivaju na temeljitu promjenu vladine politike, a neki otvoreno pozivaju i na nove parlamentarne izbore. Predsjednik Macron je u Parizu za mjesec dana najavio parlamentarne izbore, čime je stavio na kocku svoju poziciju i s kojih nije isključeno da će izaći još oslabljeniji – ističe Ćerimagić.
Rezultati
Pozitivna iznenađenja vidi u rezultatima u Nizozemskoj, Poljskoj ili Belgiji. Kada je riječ o promišljanjima o Bosni i Hercegovini, Ćerimagić kaže da u narednim mjesecima ključne članice EU neće imati snage ni vremena baviti se nama.
– Takvu je situaciju predvidjela Mađarska, koja je planirala i najavila, kao predsjedavajuća EU od 1. srpnja, da će iskoristiti priliku za daljnji prodor i jačanje vlastitog, uglavnom negativnog utjecaja u regiji, od Sjeverne Makedonije do Bosne i Hercegovine. Ostaje za vidjeti koliko će Orbanov slabiji rezultat na izborima za Europski parlament i najavljeno članstvo sada najvećeg rivala u EPP-u natjerati Orbana da promijeni te planove i posveti se očuvanju svojih pozicija na razini EU. Nadamo se da će imati što manje vremena da se bavi regijom – kaže Adnan Ćerimagić, viši analitičar Europske inicijative za stabilnost.
