Admir Šulvić, predsjednik Srednji i visoko obrazovanje, znanost i kultura Sarajeva, negirao je da je ta unija predstavljena od početka novih nastavnih programa, koji se odnosi na dvostruko obrazovanje, čije pravno obrazovanje, okvir priprema Ministarstvo obrazovanja i obrazovanja Kantona Sarajevo, na čelu s ministrom Naije Hota-Muminović.
Suvlić je rekao da u radnoj skupini koju je formiralo Ministarstvo, nije bilo predstavnika sindikata, što je bila obveza prema kolektivnom sporazumu.
– Ministarstvo želi uvesti nova zanimanja u srednjim školama. To su radili formiranjem radne skupine u kojoj nije bilo predstavnika sindikata, a u kolektivnom sporazumu propisano je da trebaju imati. Ono što se dogodilo je da nitko u toj radnoj skupini nema nikoga iz srednjih škola, niti predstavnika. To su predstavnici privatnih škola, gospodarske komore, poslodavci i ministarstvo, tako da stručnost, to jest, ne pitamo se kao ljudi koji tamo rade – rekao je Šulvalić.
Učitelji bez posla
Shulić je rekao da će, ako usvajanje predviđenih nastavnih programa, dio nastavnika u srednjim školama u KS -u ostati bez posla.
– Ako ovi kurikulumi usvoje ove kurikulume, dogodit će se da će jedan dio nastavnika ostati bez dijela norme ili potpuno bez norme u narednim godinama. To je glavni problem. Drugi je problem što uglavnom četverogodišnje škole koje čine novi plan, ubacuju više praktičnije razrede i smanjuju stručne teorijske i opće obrazovne nastave, tako da ih smanjuju na trogodišnja zanimanja, smanjujući njihove kompetencije u smislu vertikalnog prolaza Upisati se na fakultet – razjašnjava Šulvića za “Puls”.
Spajanje zanimanja
Šulvić navodi da će relevantno ministarstvo proizvesti određena zanimanja od “dva dobra radnika dvije polovice”.
– Ministarstvo nas od početka nije uključilo da je obveza. Ne procjenjujemo koliko će ljudi ostati bez posla. S prihvaćanjem pedagoških standarda, naš kolega Srdjan Rodic ostao je bez posla, na ulici, a mi još uvijek vodimo spor oko njega. Budući da nas ne pitaju, onda imamo problem – rekao je.
– Nismo u savezu protiv promjena i poboljšanja, ali dat ćemo primjer. Žele spojiti sanitarnog i laboratorijskog tehničara, biti jedan smjer. Oni od dva dobra radnika čine dvije polovice. Oni miješaju profesije – objašnjava Šulić.
Problem s zapošljavanjem
Šulvić ističe da nema dovoljno radnih mjesta za pojedinačne profesije.
– Ne računajte za zaposlenike koji rade, to je jedan dio i možda je moguće prevladati ako napravimo dobar program, odnosno da nam damo konkretne upute što će se dogoditi, tko će podučavati praktične časove, što će biti s djecom . Ovdje ćemo uzeti primjer grafičke profesije. U gradu nema poslodavaca koji mogu primiti svu djecu iz grafičke škole. Jednostavno nema velikih tiskarskih kuća, tvrtki koje se mogu primiti sve. Nigdje nismo regulirali ono što će se dogoditi djeci koja ne mogu pronaći poslodavca. Tko će ih podučavati satovima? Je li ta diskriminacija, može se, ne mogu, to je problem, “rekao je Izvalic za” Puls “.
Eksploatacija učenika
Dvostruko obrazovanje, koje kombinira teorijsko učenje u školama i praktično usavršavanje poslodavaca, trebalo bi učenicima pružiti potrebne vještine. Ranije je profesija upozorila da postoji stvarna opasnost od eksploatacije studenata od strane poslodavaca.
S tom izjavom, Šilić se dijelom slaže i ističe da postoje dobri primjeri.
– To je vrlo moguće, s obzirom na to da je interes izrazio poslodavce jer im nedostaje radna snaga. Inače, svi nedostaju, pa vjerojatno žele nadoknaditi i pokušati ga dobiti u srednjim školama. Međutim, imamo i dobre primjere u pojedinim školama koje rade na cijeni dualnog obrazovanja, gdje ne mislimo da eksploataciju. Ali na ovaj način bez sudjelovanja malo više profesije, odnosno ljudi iz škola da prenose svoje pozitivne stvari, jer predstavnici radne skupine mogu reći ono što se žele upuštati učiteljima koji godinama uče djecu i poznaju sebe. su nedostaci ovih planova i programa – kaže Šulvić za “Puls”.
Materijali nedostupni unija
Rekao je da materijali radne skupine nisu dostupni za sindikat.
– Žele da se ukinu da smo sudjelovali od samog početka da je zakonska obveza u skladu s kolektivnim sporazumom. U osnovi smo sudjelovali tek nakon devet mjeseci kada su shvatili kada smo vršili medijski pritisak i razgovarali s ministrom i najavili kada smo saznali za sve to, jer ti materijali nisu bili dostupni. Kad su vidjeli što su učinili, onda smo stekli prijatelja, pa su htjeli da nas kasnije uključe i kad su nas uključili, nisu nas dali da promijenimo ono što je prije dovedeno – zaključio je Šilića za “Puls”.
