Potpredsjednik kuće naroda parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović sudjelovat će u Daytonu na obilježavanju tridesetih godišnjice od potpisivanja Daytonovog mirovnog sporazuma za Bosni i Hercegovinu.
– Označavanje će također sadržavati svečane događaje, i akademske i političke saslušanja, sve do službenog proljetnog zasjedanja Skupštine NATO -a, koje će se odvijati od 22. do 26. svibnja – objašnjava Ademović.
Kada je riječ o regiji, očekuju se gosti na visokoj razini, posebno iz zemalja sporazuma o sekundarnom mirovanju. Prema informacijama s kojima se očekuje Ademović, očekuje se prisutnost predsjedništva Bosne i Hercegovine, tada predsjednika Srbije Aleksandar Vušić, premijera hrvatske Andreja Plenkovića i drugih.
Tko ide u Ohio
– Također ćemo imati značajnu prisutnost međunarodnih dužnosnika, i bivših i sadašnjih, poput zamjenika državnog tajnika i sadašnjih ili bivših američkih veleposlanika u zemljama regije. Službeno ću dovesti do delegacije parlamentarne skupštine BiH u parlamentarnom skupštini NATO -a, gdje ćemo sudjelovati u sjednicama odbora, kao i samom plenarnom zasjedanju, kaže Ademović.
Dodaje da će se o Bosni i Hercegovini raspravljati u parlamentarnom saboru NATO -a. Očekuje se otvaranje visokih sudova, poput zamjenika državnog tajnika USC -a, bivšeg generala NATO -a Balkana, tadašnjeg ministra vanjskih poslova Bih Elmedin Konaković, ministra stranih i europskih komora Hrvatske Gordana Grlić Radman i visokog predstavnika za bih kršćanske Schmit (kršćanski Schmidt).
– Nadalje, parlamentarna skupština NATO -a pripremljena je nacrt izvještaja za zapadni Balkan 30 godina nakon potpisivanja Daytonovog sporazuma, koji će se razmotriti u odboru, a kasnije i na plenarnom zasjedanju Skupštine. Odbor će se obratiti našem trenutnom veleposlaniku u Washington Sven Alkalaju i bivšem visokom predstavniku Carl Bildt. Završno izvješće s izmjenama i dopunama bit će usvojeno samo na jesenskom zasjedanju NATO PS -a. Imat ću posebnu adresu na zasjedanju stalnog odbora NATO PS -a u ime naše delegacije. Nakon toga, imat ćemo interaktivnu sesiju na temu “Prioriteti Bosne i Hercegovine i putovanje euroatlantske integracije 30 godina nakon sporazuma o miru u Daytonu – ističe Ademović.
Na Sveučilištu u Daytonu, u isto vrijeme, četverodnevna konferencija “Daytonov dijalog: Razgovori o miru i sigurnosti na Balkanu će se održati. Sadržat će brojne sjednice, okrugli stolovi. Sigurno će privući okrugli stol pod nazivom” Sljedeći koraci nakon Daytona? Dolazeći u ustavnu reformu u BIH “u kojoj je pod nadzorom veleposlanika SAD -a u Bih Michael Murphy i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske, Miomir Žužul. Uz ovaj politički sadržaj i ovaj formalni dio, očekuje se i izvedba naših predstavnika iz kulture i umjetnosti, između ostalog i Sarajevskog filharmonije.
Politička situacija u BiH
Potpredsjednik kuće Peoples Psbih Kemal Ademović također je komentirao trenutnu političku situaciju u BIH-u i njegovo moguće odvijanje.
– Politička situacija u Bosni i Hercegovini trenutno je izuzetno složena i izazovna – mogu slobodno reći da smo u najtežoj krizi od kraja rata i potpisivanja Daytonovog mirovnog sporazuma. Scena je obnovljena politička kriza koju su uzrokovali vlasti entiteta institucija Republike Srpska i neznanstveno prepoznavanje međunarodnih institucija poput Ureda visokog predstavnika (OHR), koja ozbiljno prijeti krhkoj zemlji. Svjedočimo blokade rada državnih tijela i pokušaja potkopavanja kompetencije Bosne i Hercegovine od strane političkog vodstva RS -a. Takva politika – obilježena ultimatumima, neusklađenost s BiH Ustavnim sudom i Parlamentarnom skupštinom BIH -a koja negiraju kompetencije državnih pravosudnih i policijskih tijela – izravno uništava državni ustavnik, naglašava Ademović.
Ova antidržavna i secesionistička akcija, dodao je, izazvala snažnu reakciju domaćih i međunarodnih zajednica.
– Podsjećam, najviša institucija Europske unije, NATO -a i Sjedinjenih Država očito je osudila jednostrane poteze koji krše Ustavni poredak BIH -a. Činjenica da je Bosna i Hercegovina posebno zabrinjavajuća u kontekstu “ugroženog partnera” za NATO zbog ovih unutarnjih nemira. Istodobno, treba istaknuti da je BIH pregovarao o određenom napretku: formiranje vlasti nakon izbora 2022. godine. To je učinkovito prošlo i već smo bili 2023. godine. Na čelu s ozbiljnim reformama na europskom putu. Primili smo status kandidata za EU i odobrenje za otvaranje pristupačnih pregovora, a zahvaljujući prethodnim reformama, naša je država također aktivirala Akcijski plan članstva NATO -a (MAP). Vidim daljnji raspon ove situacije kroz odlučnu obranu ustavnog poretka i nastavak reformi uz snažnu potporu naših međunarodnih partnera. Međunarodna zajednica mora ostati solidna u prilog suverenosti i teritorijalnom integritetu BIH -a i potaknuti aktere posvećene reformama. Ključno je jedinstvo svih prodemokratskih, proeuropskih sila unutar BIH-a da prevladaju blokade. Naša perspektiva je jasna – članstvo u EU i NATO -u i pomoć saveznika, BIH će savladati ovu krizu i nastaviti svoj euroatlantski put kao funkcionalna, suverena država – kaže Ademović.
RADIO KUĆU KUĆE PSBIH KUĆE KUĆE PSBIH -a, jedan od najozbiljnijih simptoma trenutne političke krize. To je prvenstveno uzrokovano destruktivnom strategijom kondicioniranja i opstrukcija koju je provela dio RS političkog establišmenta.
– Dio delegata u RS blokira odluku koja je zaustavila niz važnih pravnih inicijativa ključa za europsku integraciju i društveno-ekonomske reforme. Ovdje su ovaj put delegati SNSD -a odbili kvorum napuštajući sjednicu kako bi sačuvali svog člana Nikola Špirić u vodstvu kuće, kako bi imao taj dodatni alat za blokove koji trajno koriste. A gospodin Spiric izgubio je podršku u kući, većina predstavnika iz kluba sve tri države – kaže Ademović.
Četvrti delegat
Upozorava da je prisutan jedan spin da trojka nije trebao napraviti koaliciju s Miloradom Dodikom nakon izbora 2022. godine. Godine.
– Dodik je u vrijeme izrade ove koalicije imao četiri delegata. A tri i četiri u nacionalnoj kući apsolutno nisu isti. Kad imate tri, onda je jedan od načina da blokirate rad Kuće naroda uskraćujući kvorum, kao što je to bio slučaj danas. Međutim, kada imate četiri delegata, tada možete legalno probiti sve točke jednostavno svojim zagađenjem. To su dva dijametralno različita mehanizma začepljenja. Danas RS protivljenje ima dva delegata u Domu naroda, donošenje odluka s njima imalo bi stranost i mogli bi biti legalni. Međutim, dotični spin se nastavlja, pa se kaže – sada možete ko -kalkalirati opoziciju RS -a jer oni nemaju dovoljno delegata u kući naroda. Dakle, teza je da bi se mogla koordinirati s opozicijom dok je imala jednog delegata, a sada to ne može biti dva – što je zaista besmisleno i samo za dezinformacije javnosti i prikupljanje svakodnevnih političkih točaka – objašnjava Ademović.
Prema njegovim riječima, za uklanjanje ove institucije potrebna su dva komplementarna pristupa.
– Prvo, potreban je otvoreni i iskreni politički dijalog među ključnim akterima, posebno s onima koji poštuju ustavni poredak i djeluju u interesu svih građana. Drugo, mora se uzeti u obzir institucionalni i pravni okvir koji trenutno omogućuje takve blokade, što uključuje razgovore o ograničavanju mehanizama veta koji se zlostavljaju. Potrebno je ojačati potporu konstruktivnim akterima u BIH i izolirati one koji opstruiraju procese. Uz jedinstvo proropskih snaga probosana i principijelnu potporu međunarodne zajednice, vjerujem da bi se Dom naroda ponovno sjedio i odlučio u punom kapacitetu – vjeruje Ademović.
Govoreći o trenutnim geopolitičkim događajima i njihovom utjecaju u Bosni i Hercegovini Ademović ističe da živimo u vremenu velikih geopolitičkih nemira.
– Osvrnut ću se samo na one koji izravno utječu na Bosnu i Hercegovinu. Ruska agresija u Ukrajini uzdrmala je europski poredak i probudila svijest unutar EU -a i NATO -a o potrebi za odlučnijim zajedničkim aktivnostima. Ruska Federacija aktivno podržava shezionističke tendencije u RS -u, koristeći BIH kao dio šire strategije destabilizacije balkana i sprečavanja daljnjeg širenja NATO -a i EU. Istodobno, EU i NATO svjesni su važnosti Zapadnog Balkana za ukupnu europsku sigurnost, što potvrđuje status kandidata za EU. Najbolji odgovor na geopolitičke izazove je ubrzanje unutarnjih reformi, jačanje vladavine zakona i institucija BIH -a i smanjenje osjetljivosti na zloćudne utjecaje izvana. Članstvo u EU i NATO za nas je strateška predanost koja pripadamo zajednici demokratskih zemalja. Uvjeren sam da će se BIH moći boriti za svoje mjesto na toj strani stabilnosti, partnerstva i razvoja, kaže Ademović.
Izjave Sandy Zovko
Također se uputio na pojave zastupnika u Europskom parlamentu Zeljana Zovka, da je jasno da su Bosna i Hercegovina prioritet članstva u EU -u, ali postoje i druga strateška partnerstva koja se ne isključuju, suprotno, uključuju ih.
– Međutim, zastupnik Zovko pokušava razlikovati Murphyja i gotovo prijeti britanskoj diplomaciji da se ne miješa u političke sporazume u BIH -u, pretpostavljam da je posjetio britanskog ministra vanjskih poslova i njegove sastanke s predstavnicima “Two Troikasa” iz FBIH -a i RS -a. To je izuzetno neprimjereno i djeluje iracionalno. Tvrdnje zastupnika Zovka da Bosna i Hercegovina trebaju neke federalizacije, a decentralizacija puno govori o porukama ovog intervjua. Poziv dijaloga s Dodikom, koji je napao ustavni poredak zemlje i koji je službeni bjegunac prije nego što je zakon skandalozan. Izjava da je “jedini izlaz iz političkog zastoja u dogovoru unutar koalicije koja je formirala vlast”, stoga, posebno problematična, pa je čak i zagovara u Europskom parlamentu. Vjerojatno većini europskih parlamentaraca nije jasno da lobira za kupčevu nabavu zemlje koja se pretvara da je član EU – kaže Ademović.
Dodaje da je indikativ da je pokušaj isključenja OHR -a iz političkih procesa, čak i prerano ukidanje OHR -a, što je u potpunosti u skladu s pripovijedanjem koji su dugo pokušali nametnuti Dodika i SNSD -a.
– Što je to što ovaj HDZ predstavnik čini da klasificira stranu politike Dodika i Prokuske u BIH -u, ne možemo pogoditi, ali sigurno je da nije iskrena proeuropska politika proširenja koja želi BIH u pokroviteljstvu – tvrdi Ademović.
