Na današnji dan, 28. travnja 1993., u prostorijama bosanskog kulturnog centra u Sarajevu, održana je osnivačka skupština “Vijeća za jačanje” islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Lomljenje
Kao što je istaknuto, islamska zajednica pronađena je na prijelazu ceste peti put – od jednog društvenog i političkog sustava do drugog. Nakon raspada Jugoslavije i Deklaracije o neovisnosti Bosne i Hercegovine, i brutalne agresije, muslimani su bili prisiljeni redefinirati svoju duhovnu organizaciju na načelima neovisnosti i autokafalizma, potvrđene u 1882. godini.
Održavanje “obnovljenog parlamenta” u opsjednutim Sarajevu bilo je, kako su svjedoci napisali ove događaje, čin hrabrosti i nužnosti da sačuvaju identitet i kontinuitet islamske zajednice. Iako su u rizičnim okolnostima i s brojnim izazovima, zahvaljujući mudrosti i odlučnosti sudionika Parlamenta, temelj organizacije koja će kasnije postati prepoznatljiva i poštovana u domovini i svijetu.
Odabrani duhovni i administrativni vođe
Na prvom zasjedanju usvojeni su ključni dokumenti, izabrani su duhovni i administrativni vođe islamske zajednice. Dr. Za predsjednika parlamenta, dr. Jusuf Žiga, za tajnika Muhamed-EF. Salkić, i za Naibu-Reisa dr. Mustafa-ef. Ceric, dok je njezinu dužnost obavljao Hafiz Ismet-EF. Spahic. Važno je napomenuti da je izborima Vijeća predsjednika predsjedao Mehmedalia-EF. Hadzic, dajući cijelom pothvatu jasan šerijatski okvir.
S ponosom i zahvalnošću, sjećamo se svih sudionika u “obnovljenom poglavlju”, od kojih su mnogi danas zimi Allahove milosti. Njihova hrabrost i mudrost ostaju temelj na kojem danas islamska zajednica gradi svoje djelovanje.
Nadamo se da preživjeli svjedoci ovih događaja u budućnosti dijele svoja iskustva, tako da nove generacije razumiju važnost ovih sudbonosnih trenutaka za islamsku zajednicu i ljude u Bosni i Hercegovini.
