Danima se u bh. javnosti razmatra mogućnost pomilovanja Milorada Dodika. Teorije vode do državnog Predsjedništva, u kojem će u narednom mandatu sjediti HDZ i SNSD.
Zbog dugogodišnje bliskosti ove dvije stranke, otvoreno je pitanje, ne samo da li će, nego i mogu li članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović i Darijana Filipović, preglasavanjem donijeti odluku o pomilovanju Milorada Dodika, ili je za takvu odluku potrebna jednoglasna odluka svih članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine?
Provjerili smo pravne činjenice. 2:1 za državu. Ili 1:2 za pomilovanje osuđenika?, piše Federalna TV.
Dugogodišnja ljubav HDZ-a i SNSD-a bacila je sumnje da će dvije buduće članice Predsjedništva pomilovati i politički rehabilitirati Milorada Dodika.
Je li to pravno moguće?
“Koliko je meni poznato, nemoguće da se pomiluje”, kaže Vehid Šehić, pravnik i bivši član CIK BiH.
Zakon o pomilovanju BiH, član 2 kaže:
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine može osuđenim licima dati pomilovanja:
a) za krivičnopravne sankcije koje je izrekao Sud Bosne i Hercegovine ili drugi sud u Bosni i Hercegovini kad je na njega Sud Bosne i Hercegovine prenio vođenje postupka;
b) za krivičnopravne sankcije koje nije izrekao sud u Bosni i Hercegovini, a izvršavaju se u Bosni i Hercegovini;
c) za pravne posljedice osuda.
“Zakon o pomilovanju, prije svega je donijet na osnovu Ustava. U Ustavu BiH jasno je propisano da Parlamentarna skupština može prenijeti na Predsjedništvo BiH neke nadležnosti, što je ona i uradila. Međutim, u tom zakonu nije propisala kako Predsjedništvo u tom slučaju glasa. Ali pravilnik je rekao konsenzus”, ističe Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo.
“Da bi se neko pomilovao za određena krivična djela i skinule sankcije, mora biti saglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH”, dodaje Šehić.
2:1, prema mišljenju struke, nema uporište u Poslovniku o radu Predsjedništva, koji je donesen u skladu s Ustavom. Osim toga, procedura pomilovanja uključuje prethodno mišljenje Suda BiH koji je već pravosnažno utvrdio krivnju Milorada Dodika i mišljenje Državnog ministarstva pravde.
Osuđen – prestaje pravo na kandidovanje
“Mislim da Ministarstvo pravde nikada ne bi moglo dati pozitivni izvještaj u predmetu Milorada Dodika. Osnovna prepreka je jer se mora konsultovati prvostepeni sud, to je Sud BiH. U tom smislu postoji veliki problem oko načina izvršenja, da li ono obuhvata i njegovu ulogu predsjednika SNSD-a i dok se to ne razriješi ovaj predmet ne može proći Ministarstvo pravde”, navodi Ademović.
Na putu želje Milorada Dodika da u skorije vrijeme ponovo bude predsjednik Vlade Republike Srpske su i uslovi iz Izbornog zakona BiH i Ustava Republike Srpske, koji kažu da osobi koja je osuđena na kaznu zatvora od šest mjeseci ili više, ili kojoj je izrečena zabrana obavljanja funkcije, prestaje pravo na kandidovanje.
