Ovo su uistinu izazovna vremena u kojima se, kao nikada prije, narušavaju načela sigurnosti, multilateralizma i suradnje, koja zajedno čine temelj Završnog akta iz Helsinkija, temeljnog dokumenta OESS-a, utemeljenog prije gotovo 50 godina. kazala je u razgovoru za Fenu -a generalna tajnica OSCE-a Helga Maria Schmid koja je boravila u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini.
Osim razornih posljedica rata u Ukrajini, naglašava ona, pojavljuju se i druge sigurnosne prijetnje. Napetosti između velikih sila, regionalni sukobi, radikalizacija koja vodi terorizmu, klimatske promjene, kao i rastući trend kibernetičkih prijetnji i hibridnih taktika sukoba, samo su neki od njih.
Izgradnja povjerenja
– Državne granice ne zaustavljaju te izazove, stoga moramo zajedno tražiti odgovore. To je upravo ono što OESS radi: okupljamo zemlje, razvijamo regionalna rješenja i radimo na zajedničkom prevladavanju problema. Borba protiv klimatskih promjena dobar je primjer gdje je OESS važan partner – ne samo da nudimo platformu za politički dijalog, već nudimo i konkretne projekte koji jačaju regionalnu suradnju, uključujući ovdje u jugoistočnoj Europi. Radimo i na poboljšanju izgradnje povjerenja i suradnje na lokalnoj razini, što je temelj svake prosperitetne zajednice. Misija OESS-a u BiH, primjerice, predvodi Gornjodrinsku inicijativu. Ova inicijativa okuplja 11 općina koje zajedno rade na promicanju turističkih potencijala dijela zemlje koji ne privlači mnogo investicija, unatoč svojoj ljepoti i potencijalu za razvoj. Kroz ovu inicijativu lokalni dužnosnici rade za dobrobit svojih građana. Ovaj projekt inspiriran je inicijativom pet načelnika majevičkih općina koji su odlučili ostaviti po strani naslijeđe rata kako bi izgradili bolji svijet za svoje lokalne zajednice. Za ove inicijative, kao i za sav drugi fantastičan posao koji radimo, mogu zahvaliti našem lokalnom i međunarodnom osoblju koje radi diljem zemlje, ističe Schmid.
Dodaje da je Bosna i Hercegovina prelijepa zemlja, koju je posjetila u više navrata. 2021. godine, kao i ured OESS-a u Travniku, gdje se iz prve ruke mogla uvjeriti u važnost djelovanja OESS-a na terenu. Kaže da joj je posebno zadovoljstvo bilo posjetiti muzej jednog od svojih omiljenih pisaca Ive Andrića.
Odgovarajući na pitanje koliko u današnjim geostrateškim okolnostima OESS može ispuniti svoju temeljnu misiju, a to je održavanje i jačanje sigurnosti i suradnje u Europi, Helga Maria Schmid kaže kako je OESS još uvijek jedina globalna platforma za sigurnosni dijalog koja uključuje ne samo Rusija i Ukrajina, ali i zemlje EU, SAD, Kanada, zemlje srednje Azije i jugoistočne Europe.
– Sastanak svih 57 država članica OESS-a, na tjednoj bazi, čime se učinkovito stvara platforma za ispunjavanje odgovornosti, jedna je od naših glavnih prednosti. Važno je naglasiti da ne djelujemo u vakuumu. Suradnja s međunarodnim i regionalnim organizacijama, nedržavnim akterima i organizacijama civilnog društva jest i ostat će ključna u rješavanju sigurnosnih problema u državama članicama OESS-a i šire. Puni potencijal OESS-a ogleda se u našoj prisutnosti u 12 terenskih misija u jugoistočnoj Europi, istočnoj Europi i središnjoj Aziji te našim aktivnostima na južnom Kavkazu. Naš angažman nadilazi isključivo vojno-politički element sigurnosti, već obuhvaća i ekonomske i ekološke aspekte sigurnosti, kao i ljudsku dimenziju sigurnosti. Ovaj višedimenzionalni pristup trebamo više nego ikad dok se suočavamo s novim sigurnosnim prijetnjama. Od rješavanja nedopuštene trgovine malim i lakim oružjem do borbe protiv rastuće sigurnosne prijetnje koju predstavljaju klimatske promjene, do borbe protiv opakih učinaka korupcije i jačanja vladavine prava, još uvijek obavljamo posao. Djelujemo u lokalnoj sredini, u potpunosti ispunjavajući svoje obveze u okviru aktivnosti prilagođenih potrebama zajednica kojima pomažemo. U našem radu okupljamo sve, uključujući žene i mlade, jer društvo može napredovati samo kada su svi zastupljeni i kada se svi glasovi čuju, kaže Schmid.
Govoreći o glavnim izazovima na Zapadnom Balkanu, koji se često spominje kao neuralgična točka Europe, glavni tajnik ističe da OESS na području jugoistočne Europe djeluje više od 30 godina.
– Svjedoci smo brojnih promjena na ovim prostorima, od kojih su mnoge bile pozitivne. No, usprkos velikom napretku koji je učinjen, ova regija još uvijek se suočava s vrlo složenim izazovima. Stalne etničke podjele i nacionalistički stavovi i dalje su problem u ovoj regiji. Neriješeni sporovi i nepravde počinjene u prošlosti pogoršavaju međuetničke napetosti i ometaju napredak prema pomirenju i stabilnosti. Sprječavanje eskalacije, jačanje institucija, jačanje vladavine prava i okupljanje zajednica ključna su područja u kojima OESS djeluje. Djelujemo svojom prisutnošću na terenu unutar šest terenskih misija, ali iu partnerstvu s drugim međunarodnim akterima. Na sastanku s ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, koji smo održali ovog tjedna, razgovarali smo o vidljivom napretku koji je postignut kao rezultat suradnje OESS-a i Bosne i Hercegovine, ali i regije u cjelini, kaže ona.
Kao primjer navodi da “aktivno radimo u cijeloj jugoistočnoj Europi na jačanju pravosudnog odgovora na organizirani kriminal i korupciju kroz Regionalni projekt praćenja suđenja koji financira EU”. Taj se projekt temelji na suradnji šest misija OESS-a u regiji i lokalnih vlasti na prikupljanju podataka o relevantnim pravosudnim sustavima s općim ciljem jačanja transparentnosti njihova rada, njihove neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti. Na provedbi ovog projekta OESS blisko surađuje sa stručnjacima iz pravosudnog sektora, što je uistinu “odraz jedne od naših najvećih snaga, a to je prisutnost na terenu i suradnja s lokalnim akterima”.
Nedovoljna učinkovitost
– Naravno, postoje i drugi izazovi koji pogađaju regiju. Značajan izazov na koji treba hitno obratiti pozornost, kao i drugdje, je povećanje broja slučajeva nasilja nad ženama. Pitanje sprječavanja nasilja nad ženama i poduzimanja koraka prema istinskoj ravnopravnosti spolova za mene je od velike važnosti. Kad su žene sigurne, cijelo društvo ima koristi – ekonomski, društveno, politički – svima nam je bolje. Tijekom posjete imala sam priliku otvoriti Treću preglednu konferenciju o rodno uvjetovanom nasilju u Sarajevu, zajedno s ministrom vanjskih poslova BiH Konakovićem i ministrom sigurnosti BiH Nešićem. Ova aktivnost naglašava rad OESS-a, u ovom slučaju kroz Misiju, u borbi protiv nasilja nad ženama kroz tri stupa intervencije: prema izvršnim tijelima, prema parlamentima i prema političkim strankama. Primijetio sam napredak koji je Bosna i Hercegovina postigla u promicanju ravnopravnosti spolova i borbi protiv nasilja nad ženama, ali sam također naglasio da predstoji još puno posla. Iskorijenjivanje ovog strašnog zločina zahtijeva napore svih segmenata društva, od vlasti do predstavnika civilnog društva. To ne vrijedi samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i za cijelu regiju, ističe Schmid.
OESS je bio vrlo kritičan prema nekim odlukama u Bosni i Hercegovini, uključujući i prijetnje otcjepljenjem od RS-a. Na pitanje što vidi kao glavne probleme u Bosni i Hercegovini i koje su glavne zamjerke vlastima u BiH, Schmid kaže kako nažalost, trideset godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, pojedini lideri nastavljaju dizati tenzije, iskorištavajući nezaliječene rane i traume mnogih ljudi u Bosni i Hercegovini. Time aktivno rade protiv funkcionalne i demokratske države.
– Opasna secesionistička retorika u suprotnosti je i sa slovom i sa duhom Daytonskog mirovnog sporazuma i, što je važno naglasiti, predstavlja ozbiljan rizik za stabilnost i jedinstvo Bosne i Hercegovine, ali i šire regije. Prijetnje raspuštanjem su neodgovorne, skreću pažnju i sredstva sa stvarnih problema i izazivaju zabrinutost i strah kod građana. Nedavno djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske u pravcu jednostranog prijenosa nadležnosti s državne na entitetsku razinu s ciljem stvaranja paralelnog izbornog sustava, uz secesionističke prijetnje, protivno je ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Hercegovine i urušava ukupnu funkcionalnost i stabilnost države. Tijekom ovotjednog razgovora s ministrom vanjskih poslova još jednom sam naglasio hitnu potrebu konstruktivnog djelovanja svih političkih lidera i suradnje unutar institucija na državnoj razini kako bi se provele potrebne reforme u interesu svih građana, navedeno je u zajedničkoj izjavi koju sam s predsjedavajućim OESS-a izdao ministar vanjskih poslova Malte Ian Borg prije dva tjedna, kaže glavni tajnik OESS-a.
Kada je riječ o posljedicama nedovoljne učinkovitosti institucionalne borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini, Schmid ističe da se borba protiv korupcije još uvijek vodi čak iu zemljama u kojima je demokratski poredak davno uspostavljen, a nije izazov samo u ovoj regiji.
-Bosna i Hercegovina je napravila određene pomake u oblasti zakonodavstva, što se pokazalo usvajanjem nekoliko važnih zakona u borbi protiv korupcije, kao što su Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Zakon o sprječavanju pranja i financiranja novca. terorističkih aktivnosti. Njihova učinkovita provedba koristit će političkim i gospodarskim izgledima svih, od pojedinaca do privatnog sektora. Međutim, korupcija ostaje velika prijetnja koja potkopava ne samo temelje države, već i potiče iseljavanje. Prema nedavno objavljenom Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2023. godinu, Bosna i Hercegovina je na posljednjem mjestu u regiji i pretposljednjem na cijelom europskom kontinentu. To bi trebalo zabrinuti svakog građanina. Stoga postoji hitna potreba za uspostavom snažnog sustava za sprječavanje korupcije u Bosni i Hercegovini i za podršku učinkovitim pravosudnim odgovorima na korupciju. OESS će nastaviti podupirati te napore, ali konačna odgovornost leži na izabranim političkim čelnicima, kaže Schmid.
BiH ove godine očekuju lokalni izbori, ali u njihovoj pripremi ima mnogo političkih i organizacijskih problema. Schmid je u razgovoru za Fenu odgovorio što očekujete od vlasti u Bosni i Hercegovini i koje su posljedice kompromitacije izbornog procesa?
– Kao temelj svake demokratske države, izbori zahtijevaju svrhovit angažman svih u društvu, od građana, pravosuđa i policije do medija, političkih vlasti, civilnog društva i drugih institucija. Svako odstupanje od međunarodnih standarda i demokratskih načela, uključujući obveze država članica OESS-a, potkopava povjerenje javnosti i dovodi do rizika od kontinuirane nestabilnosti. OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) odgovoran je za promatranje izbora kao dio svog mandata da pomogne državama u osiguravanju poštivanja demokratskih načela i ljudskih prava u državama članicama OESS-a. ODIHR će uskoro provesti predizbornu misiju procjene potreba kako bi se procijenila potreba za promatranjem ovogodišnjih lokalnih izbora. Također, suradnjom naše Misije u Bosni i Hercegovini i Središnjeg izbornog povjerenstva postignuti su značajni rezultati u jačanju izbornog integriteta. Konkretno, Misija je provela niz aktivnosti s ciljem izgradnje kapaciteta izborne administracije na lokalnoj razini i poboljšanja razine svijesti birača o njihovim pravima i obvezama. Misija će također podržati CEC u pilot projektu biometrijske identifikacije i autentifikacije birača, dodatno olakšavajući izborni proces i osiguravajući veću transparentnost. Kao što vidite, naše djelovanje na ovom području je sveobuhvatno i, što je važno istaknuti, uvijek uporedo s djelovanjem lokalnih vlasti, a konačna odgovornost leži na vlastima da osiguraju slobodno ostvarivanje prava građana, zaključuje glavna tajnica OESS-a Helga Maria Schmid .
