Ako je suditi po zvaničnim objavama i biltenima Okružnog suda u Banjoj Luci, korupcija u našem društvu mjeri se uglavnom sitnim apoenima. Zvanična stranica suda zatrpana je presudama za davanje mita od deset, 20 ili 50 maraka dok su one za visoku korupciju rijetke ili nepostojeće.
Niko ne tvrdi da sitnu korupciju treba ignorisati ili tolerisati, ali nemoguće je oteti se utisku da pravosuđe na ovaj način samo popunjava statističke tabele, dok se visoka korupcija pretvara u sporadične slučajeve sa sporim ili nikakvim epilogom, piše Capital.
Ono što dodatno upada u oči je da se procesuiranjem mita od deset ili 20 maraka bavi Republičko javno tužilaštvo RS odnosno njegovo Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala.
Uslovna kazna
Posljednja u nizu takvih presuda glasi da se optuženi R. K. oglašava krivim što je počinio krivično djelo davanja mita, te mu je sud utvrdio kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo.
– Sud je optuženom izrekao mjeru sigurnosti oduzimanja predmeta i to novčanice u apoenu od deset KM, koja se nakon pravosnažnosti presude ima predati Ministarstvu pravde Republike Srpske, Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom – naglašeno je u presudi.
Slična presuda, objavljena je i prije nekoliko dana. Njome je sud optuženom S. M. zbog davanja mita izrekao novčanu kaznu od 1.500 KM.
– Određeno je da ukoliko optuženi ne plati novčanu kaznu u ostavljenom roku, sud će novčanu kaznu bez odlaganja zamijeniti kaznom zatvora, na način da se za svakih započetih 100 KM novčane kazne zamijeni jednim danom kazne zatvora – stoji u presudi.
Kao mjera sigurnosti naloženo je izuzimanje jedne novčanice u apoenu od 50 KM.
Život u paralelnom svijetu
Novinar iz Banje Luke Nikola Morača kaže da mi odavno živimo u paralelnom svijetu.
– U onom nazovi normalnom, formalnom mi se kao borimo protiv korupcije i raznih oblika privrednog kriminala, ali u ovom realnom, ti koruptivni predmeti su ustvari ništa drugo do podmićivanje policajaca za “cenera”, “cvaju” ili “pinkaru”. Da tuga bude veća tim predmetima se bave tužioci Posebnog odjeljenja Republičkog javnog tužilaštva RS. Dakle, oni tužioci čiji bi posao trebao biti borba protiv visoke korupcije – istakao je Morača.
Zaključio je da je pravosuđe namjerno zatrpano nebitnim predmetima kako bi se oni koji pljačkaju ovaj narod decenijama izvukli i izvlačili od progona.
– Istovremeno, presude i u onim slučajevima u kojima se dokaže zloupotreba su toliko mizerne da ih je sramotno i spominjati – kazao je Morača.
S druge strane, prema posljednjoj analizi Transparency Internationala u BiH, dok se pravosudni aparat revnosno bavi novčanicama od deset KM, slučajevi visoke korupcije ostaju na nivou statističke greške.
Od ukupno 144 podignute optužnice za korupcijska krivična djela u cijeloj zemlji, tek pet njih – odnosno skromnih 3,4 posto – odnosi se na visoku korupciju i višemilionske zloupotrebe najviših nosilaca vlasti.
Povlačenje pred korupcijom
Pored toga, analiza TI BiH otkriva još jedan porazan trend – pravosuđe se iz godine u godinu doslovno povlači pred korupcijom.
– U posljednjoj deceniji broj otvorenih istraga pao je za čak 43 posto, sa 618 na svega 359 godišnje – stoji u analizi TI BiH.
Sudeći prema ovoj analizi, u onim rijetkim situacijama kada se neka “krupna riba” ipak nađe na optuženičkoj klupi, šanse da bude oslobođena su daleko veće nego u običnim predmetima.
– Dodatni udarac vladavini prava predstavlja izrazito blaga kaznena politika, pa tako 43 posto osuđenih za korupciju dobija uslovne kazne, dok se zatvorska kazna izriče u manje od polovine slučajeva. Osim što ne stvara nikakav preventivni efekat, ovakvom praksom pravosuđe šalje jasnu poruku da je korupcija isplativa i da će proći nekažnjeno – stoji u izvještaju.
U ovoj analizi je naglašeno da čak 40 posto suđenja za visoku korupciju završi bez osuđujuće presude.
Kada se na to doda da skoro polovina osuđenih prođe samo sa uslovnom kaznom, jasno je kakva se poruka šalje javnosti.
