Postupajući tužitelj iz Posebnog odjela za ratne zločine uputio je Sudu BiH prijedlog za određivanje pritvora za osumnjičenog Ramiza Durakovića, rođenog 1961. godine u Prijepolju, koji posjeduje putnu ispravu SR Njemačke.
Navedeni osumnjičenik je zadržan u zatvoru na Uvcu, te je pod istragom tužiteljstva, a osumnjičen je da je kao zapovjednik postrojbe postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civila za vrijeme rata. Armije RBiH za vrijeme rata i oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini.
On se sumnjiči da je, kao zapovjednik 43. Drinske brigade, realnom i efektivnom kontrolom nad pripadnicima brigade, nakon njihovog prelaska preko teritorije Crne Gore, 14.2.1993. godine ušao na područje pod kontrolom VRS-a. sudjelovao u napadu na sela Šapiće, Trpinje i Trojan, gdje je živjelo stanovništvo srpske nacionalnosti, gdje su pripadnici 43. Drinske brigade iz automatskog oružja ubili jedanaest civila, među kojima su bili starci i žene, kao i jedno dijete. Najstarija žrtva imala je 73, a najmlađa 14 godina. Također, tijekom napada ranili su pet civila srpske nacionalnosti, među kojima su dvije maloljetne žrtve.
Nakon napada, pripadnici 43. Drinske brigade zajedno sa osumnjičenim Ramizom Durakovićem vratili su se na područje općine Goražde. Osumnjičenik, kao nadređeni pripadnicima brigade koji su počinili kazneno djelo, iako je znao da je kazneno djelo počinjeno, jer je i sam neposredno sudjelovao u navedenoj akciji s pripadnicima brigade kojima je zapovijedao, nije preuzeo potrebne i razumne mjere kako bi počinitelji zločina bili procesuirani i kažnjeni.
Osumnjičeni se tereti za kazneno djelo – Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stavak 1. preuzetog KZ-a SFRJ u vezi s člankom 30. stavak 2. KZ-a SFRJ.
Mjera pritvora predložena je zbog opasnosti od bijega (čl. 132. st. 1. točka a) Kaznenog zakona BiH, jer su pravosudne i policijske agencije BiH tragale za osumnjičenikom koji je napustio BiH i boravio u inozemstvu za mnoge. godine, a posjeduje i državljanstvo SR Njemačke, te bi odlaskom iz BiH postao nedostupan pravosudnim institucijama BiH.
Prijedlog za određivanje mjere pritvora upućen je Sudu BiH, gdje je održano ročište na kojem je postupajući tužitelj detaljno obrazložio razloge pritvora, nakon čega je Sud BiH osumnjičenom odredio pritvor.
