Sinoć je u prostoru Brusa bezistana, depadansu Muzeja Sarajeva, gdje se čuvaju artefakti od prapovijesti do 20. stoljeća Sarajeva i okoline, održano prvo javno predavanje u sklopu „Našeg naslijeđa“. ciklus, koji Muzej Sarajeva pokreće s ciljem popularizacije povijesti grada u svjetlu novih znanstvenih i stručnih istraživanja.
Kako je najavljeno iz ovog muzeja, ova serija bavit će se temama iz povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti, arhitekture, kazališta, filma, glazbe, etnologije, antropologije, ali i drugih područja, koja uključuju kulturno-povijesno naslijeđe Sarajeva.
Na temu „Sarajevo i okolina u prapovijesno doba“ predavači su bili muzejski savjetnik Adnan Muftarević, voditelj arheološke zbirke (JU Muzej Sarajevo) i prof. dr.sc. Adnan Kaljanac (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu), a program je moderirao dr. Edin Veletovac, kustos muzeja. Na izuzetno zanimljiv način, u prostoru stalne postavke iz prapovijesti gdje se mogu vidjeti predmeti butmirske i glasinačke kulture, arheolozi Muftarević i Kaljanac publici su prezentirali nepoznate, a zanimljive detalje o gradskim naseljima i kulturi života stanovnika. Sarajevske regije kroz arheološke nalaze i rezultate istraživanja.
Muftarević je u svom predavanju pojasnio koji se predmeti iz prapovijesti nalaze u Arheološkoj zbirci Muzeja Sarajevo, te njihovu povijest, prikazavši specifičnosti keramike koja je pronađena na arheološkim lokalitetima Glasinac, Butmir, Debelo Brdo. Atraktivnost njegovog predavanja leži u prikazima figurica žena butmirske kulture kasnog neolitika, oko 4800. godine prije Krista, koje su posebno izrađene, s urezanim linijama i naglašenim crtama lica, što nije vidljivo u drugim europskim kulturama ovo razdoblje.
prof. dr.sc. Kaljanac je govorio o počecima arheoloških istraživanja u Sarajevu za vrijeme austrougarske vladavine, o prvom kongresu arheologa i antropologa 1894. godine koji je održan u Sarajevu, o otkriću butmirske i glasinačke kulture, ali i o entuzijastima poput Mehmeda Pliske koji je , naime, otkriveni lokalitet Debelo brdo, predajući dr. Ćiri Truhelka je pronašao nakit, nakon čega je Truhelka zajedno s Pliskom nastavio iskapanja koja su dovela do iznimnih otkrića.
Kaljanac je istaknuo nebrigu za te lokalitete koji su danas prepušteni zaboravu, a na njima se slobodno grade razni objekti, što dovoljno govori o potpuno nesavjesnom odnosu prema našoj baštini i kontinuitetu življenja na ovim prostorima preko sedam tisuća godine.
– Od Butmira je ostao samo voćnjak – istakao je Kaljanac.
-Ako ste danas nekome htjeli pokazati arheološka nalazišta s ostacima butmirske kulture, onda ste mu mogli pokazati samo hotele na Ilidži, studentske domove i druge zgrade i stabla jabuka čije će korijenje sigurno uništiti podove kuća Neolitsko naselje – kazao je.
Pitanje zaštite arheoloških nalazišta je od krucijalne važnosti, a to se kod nas ne radi na adekvatan način, čime bi se nalazišta očuvala prije svega kao mjesta koja treba popularizirati kroz kulturu sjećanja, turizam, servis i slične aktivnosti. U pozadini ove borbe za očuvanje kulturnog blaga Sarajeva i BiH je i borba s različitim interesnim skupinama, a prije svega politike i države kao najvećeg investitora.
