Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Enis Horozović ističe da proces uklanjanja mina ide svojim tokom, jednom će biti završen, ali je važno stalno upozoravati na mine, izbjegavati sumnjive površine i obavijestiti nadležna tijela u slučaju da se uoči da je uklonjen znak minske opasnosti.
Prijavite svaki slučaj
Važno je, kaže, prijaviti svaki slučaj uklanjanja oznaka koje ukazuje na opasnost od mina.
– Proces razminiranja se nastavlja, jednog dana će biti završen. Međutim, važno je stalno upozoravanje na mine. Ljudi ulaze u minska polja, misle da su iskusni i ginu. Prošle godine smo zabilježili takav slučaj, a smrtno je stradao muškarac pokušavajući skupiti sekundarne sirovine i/ili drvo za ogrjev. Treba upozoriti građane da to ne čine. Ne bi trebali ni uklanjati te oznake jer je i to prijetnja životu, isto kao da ste postavili minu – kazao je Horozović u razgovoru za Fenu.
Prema dojavama koje dobiva, a kako bi dodatno upozorio na opasnost od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, Horozović ističe da postoje područja koja nisu u potpunosti razminirana ili slučajevi da iskusni pojedinci pronađu minsko-eksplozivno sredstvo i potom ga odlože u područje koje je proglašeno čistim od mina.
– Kasno je kad se dogodi tragedija. Zato je važno stalno upozoravati na opasnost od mina. To radimo i s mladima, dok su još u osnovnoj školi – kazao je.
Ističe da je važno osigurati adekvatnu skrb za preživjele od mina, oni su, kaže, zanemareni u našem društvu.
– Što je s čovjekom koji je izgubio nogu? Ti se ljudi osjećaju zapostavljeno, a naši ih poslodavci nerado zapošljavaju. A za svaku osobu, ovisno o stupnju invaliditeta, može se pronaći posao prema njezinim mogućnostima. Sve se može, uz podršku i razumijevanje – naglašava.
Veliki broj zaostalih mina
Pojašnjava da svaki znak “Čuvaj se mina” ima svoju geolokaciju, svoj identifikacijski broj. Važno je obavijestiti službu civilne zaštite, u slučaju da je znak opasnosti od mina uklonjen. Kako je rekao, odmah će izaći na mjesto događaja i postaviti novi znak.
Naglašava da u BiH ima još mnogo područja koja treba očistiti od mina. Problem je što su uglavnom teško dostupna područja kao što su planine, šume i/ili kamenjari gdje nije moguće koristiti strojeve za razminiranje.
– U početku su donatori uglavnom tražili razminiranje područja gdje je moguće koristiti strojeve. Ostale su još samo površine na kojima se može razminirati tehničkim metodama poput pipala, uz pomoć pasa i detektora metala. Strojevi, rijetko gdje – naglašava.
Najviše mina na sumnjivom području ima u Zapadnohercegovačkom kantonu, na području Bihaća i Srednjobosanskom kantonu. Najviše uspjeha u razminiranju imalo je Brčko distrikt, što su financirale SAD.
Kako je rekao Horozović, na sreću, u ovoj kalendarskoj godini nije zabilježen niti jedan minski incident sa smrtnim ishodom. Od 1995. godine u Bosni i Hercegovini je zabilježeno više od 1.800 žrtava mina. Stradali su i građani i pirotehničari koji su stručnjaci za uklanjanje mina.
Sumnjive površine
U Bosni i Hercegovini veličina sumnjivog područja zaostalih iz rata je oko 830 km2, a procjenjuje se da se na tom području nalazi oko 170.000 minsko-eksplozivnih sredstava i neeksplodiranih ubojnih sredstava.
Prema riječima direktora BHMAC-a, postoje površine koje su uglavnom očišćene, ali dok se potpuno ne očiste ne mogu se proglasiti čistima. Tako npr. godine kompletno područje Brčko distrikta bit će očišćeno od mina, ali se ta područja i dalje smatraju sumnjivim.
Prema Ženevskoj i Ottawskoj konvenciji, 2027. godina je označena kao rok do kada bi naša zemlja trebala biti očišćena od mina. Horozović ističe da nije realno očekivati da će Bosna i Hercegovina do tada biti očišćena od mina. Taj rok je potrebno produžiti, ali o tome odlučuje centar u Ženevi koji vodi poslove razminiranja u svim zemljama svijeta.
– Proces deminiranja u BiH drastično je smanjen i tijekom pandemije. Drugi problem je rat u Ukrajini, a tamo odlaze mnogi donatori procesa deminiranja u BiH. U Ukrajini ima ogromnih minski sumnjivih površina, bojim se da će svi donatori otići tamo kad završi rat. U situaciji kada nismo završili proces deminiranja, nije dobro da Bosna i Hercegovina više nije u fokusu donatora – kazao je Horozović. Dodaje i potporu lokalnih vlasti procesu razminiranja, ali ističe da sve to nije dovoljno i da ide sporo.
Aplikacija u radu
Doprinos u deminiranju prvenstveno daje BHMAC, te deminerske organizacije među kojima su Oružane snage BiH, civilne zaštite entiteta i Brčko Distrikta, nevladine deminerske organizacije, kao i komercijalne deminerske organizacije.
Horozović pojašnjava da je BHMAC u procesu deminiranja u BiH krovna organizacija. Uključeni su u sve procese razminiranja, od početka do kraja. BHMAC najprije vrši netehničko izviđanje terena, a na kraju procesa izdaje deklaraciju da je određeno područje slobodno od mina.
BHMAC izdaje zadatke deminerskim organizacijama koje, kao jedan od načina utvrđivanja prisutnosti minsko-eksplozivnih sredstava, mogu, između ostalog, angažirati posebno obučene pse. Belgijski ovčari najbolji su u tim poslovima. Kada psi prođu obuku, dobijaju deklaraciju BHMAC-a. Ne tako davno jednog od tih pasa, nakon što je radni vijek proveo u razminiranju, umirovili su.
Iz BHMAC-a ističu da je u funkciji aplikacija za mobilne telefone pod nazivom “BH minski sumnjiva područja”.
Aplikacija vas obavještava koliko ste udaljeni od najbližeg minski sumnjivog područja. Izvrstan je za izletnike, planinare i druge, a postoje informacije da su ga postavili neki stranci koji namjeravaju posjetiti našu zemlju.
