Zastupnici Europskog parlamenta u utorak, 15. septembra će u Strasbourgu raspravljati o sahrani pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i o veličanju ratnih zločinaca u Srbiji.
Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta počinje danas, 13. septembra u Strasbourgu i trajat će do 17. septembra, a jedna od tema dnevnog reda bit će i posljedice organizacije sahrane Ratka Mladića te odnos prema veličanju ratnih zločinaca u Srbiji.
Prema programu objavljenom na zvaničnoj stranici Europskog parlamenta, rasprava o ovoj temi zakazana je za utorak, 15. septembra, u terminu od 14:45 do 15 sati.
Reakcije europskih parlamentaraca
Rasprava dolazi nakon brojnih reakcija zastupnika Europskog parlamenta koji su posljednjih dana javno osudili način na koji je u Srbiji organiziran ispraćaj i sahrana Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a koji je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Za razliku od pojedinih zvaničnika Europske unije koji su u svojim reakcijama bili oprezniji u pogledu direktnog označavanja odgovornosti vlasti Srbije, dio evropskih parlamentaraca otvoreno je ukazivao na ulogu zvaničnih institucija i političkog establišmenta Srbije u kontekstu događaja povezanih sa sahranom.
Organizaciju i način obilježavanja posljednjeg ispraćaja Mladića osudili su i zastupnici iz političkih grupacija koje čine većinu u Europskom parlamentu.
Među njima je i Europska pučka stranka (EPP), čiji je član i Srpska napredna stranka (SNS), vladajuća stranka u Srbiji.
Traže konkretnije poteze prema Srbiji
Kritike europskih parlamentaraca nisu se odnosile samo na sahranu krvnika Ratka Mladića.
U njihovim reakcijama posebno je problematizirano veličanje osoba pravosnažno osuđenih za ratne zločine, kao i širi odnos prema ratnoj prošlosti u Srbiji.
Pojedini zastupnici i političke grupacije u Evropskom parlamentu pozvali su institucije Evropske unije da prema Srbiji preduzmu konkretnije političke mjere ukoliko se nastavi praksa veličanja ratnih zločinaca i relativiziranja presuđenih zločina.
Među zahtjevima koji su se mogli čuti bilo je i potencijalno zamrzavanje pregovora o članstvu Srbije u Evropskoj uniji.
Tema bi tako mogla otvoriti širu raspravu o odnosu Srbije prema procesima suočavanja s prošlošću, ali i o evropskim integracijama zemlje koja se nalazi u pregovorima o članstvu u EU.
Europski parlament nema posljednju riječ
Ipak, politička težina rasprave u Europskom parlamentu mora se posmatrati u kontekstu nadležnosti institucija Evropske unije.
Evropski parlament ima važnu ulogu u zakonodavnom procesu, kontroli institucija EU i političkom oblikovanju stavova Unije, ali ne donosi samostalno odluke o svim ključnim pitanjima vezanim za pristupne pregovore sa zemljama kandidatima.
U tom procesu značajnu izvršnu ulogu ima Europska komisija, dok o ključnim političkim odlukama u procesu proširenja odlučuju države članice u okviru nadležnih institucija EU.
Zbog toga će rasprava u Strasbourgu prije svega predstavljati važan politički signal i pokazatelj raspoloženja unutar Evropskog parlamenta prema Srbiji i njenom odnosu prema ratnim zločinima i suočavanju s prošlošću.
