Posljedice zagađenja zraka na zdravlje stanovnika BiH su pogubne, kaže Elmir Jahić, stručnjak iz oblasti interventne kardiologije, dijagnostike i liječenja koronarne bolesti srca, profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli i direktor Bayer Medical Instituta. rekao je Puls.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, između osam i devet milijuna ljudi u svijetu godišnje umre od posljedica onečišćenja zraka.
– Među njima je gotovo 600.000 djece mlađe od pet godina. BiH je, nažalost, na prvom mjestu u Europi po broju umrlih u odnosu na broj stanovnika, a na drugom u svijetu, iza Sjeverne Koreje – kaže prof. dr.sc. Yahic.
Podsjeća da onečišćeni zrak najviše utječe na dišni i kardiovaskularni sustav pa su vrlo česte respiratorne infekcije i rak pluća, ali i srčani i moždani udari te razvoj svih oblika koronarne bolesti.
– Posebno je značajno pogoršanje kroničnih bolesti, srčanih i dišnih, gdje se stanje pogoršava i dolazi do razvoja novih bolesti. Posljedice su vrlo tragične za građane. Posebno je opasno dugotrajno izlaganje onečišćenom zraku, što je kod nas izraženo. Osobito je opasno izlaganje malim, plutajućim česticama, PM 2,5, zatim dušikovom dioksidu i prizemnom ozonu. Smrtnost raste s povećanjem razine onečišćenja. Svake godine u ovom periodu ponavljamo iste podatke, a u suštini naše institucije ne rade ništa – ističe Jahić.
Rad na energetskoj učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije, javni prijevoz koji će biti pristupačan, ali i dostojan čovjeka, prelazak na industrije s nultom stopom onečišćenja, te povećanje zelenih površina, samo su neke od mjera koje predlaže. .
– Cilj svake mjesne zajednice je što više prostora prenamijeniti u stambene objekte i betonirati. Sve državne institucije govore da je ljudski život najvažniji, ali u ovom i mnogim drugim primjerima vidimo da je ljudski život nešto što se najmanje cijeni. Ne morate biti jako pametni da shvatite što treba učiniti. I druge su zemlje prolazile kroz slične probleme, pa su to odgovarajućim mjerama smanjivale. Trebalo bi to učiniti, a ne samo pričati svake godine – kaže prof. dr.sc. Elmir Jahić.
