Dobivanjem statusa kandidata, a potom i uvjetne odluke o početku pregovora o članstvu, Bosna i Hercegovina nikada nije bila bliže povijesnom iskoraku, kazao je Osman Topčagić, stručnjak za europske integracije, bivši šef Misije BiH i Hercegovine u EU i aktuelni veleposlanik naše zemlje u Velikoj Britaniji, za “PulsAsfalta”. Iako se na isteku roka stranački čelnici ne mogu dogovoriti oko nekoliko preostalih zakona, ne gubi nadu da će odluka Europskog vijeća 21. ožujka biti pozitivna.
– Više Europe u BiH znači više mira, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta. Kako u BiH, tako i na cijelom zapadnom Balkanu. Mislim da je danas, kada imamo situaciju u Ukrajini i krizna žarišta u svijetu poput Gaze, to važnije nego ikada. Da osigura mir. To je nešto što mi sa Zapadnog Balkana, ali i čelnici EU, trebamo imati na umu. Odluku o eventualnom otvaranju pregovora donose čelnici članica EU, premijeri ili predsjednici država, ovisno o njihovoj nadležnosti, što znači da je to politička odluka – kaže Topčagić.
Komentirajući blokadu dogovora o potrebnim zakonima, Topčagić se prisjeća savjeta slovenskog ministra iz razdoblja kada je BiH krenula u proces europskih integracija.
Ostali problemi
– Rekao mi je tada da je lakše pregovarati s EU nego postići dogovor u državi kako dalje. Čini mi se da je to opis naše trenutne situacije. Svaka država ima delikatna pitanja o kojima se mora dogovoriti. Kod nas, zbog samog sustava i svih onih koji sudjeluju u donošenju odluka, to zna biti još kompliciranije – dodaje Topčagić.
Idealno bi bilo, ističe, da se proces europskih integracija nastavi uz unutarnji konsenzus i dobru volju EU i država članica. U slučaju pozitivne odluke, izvršio bi se screening bh. zakonodavstva, a potom bi se definirali ciljevi koji se trebaju postići tijekom pregovora. Topčagić ističe da je članstvo u EU projekt mira, stabilnosti i ekonomskog napretka BiH.
– Na investicijskom summitu Europske banke za obnovu i razvoj prije nekoliko dana rečeno je da ovom dinamikom zemljama Zapadnog Balkana treba između 40 i 70 godina da dostignu prosjek EU. Moramo sustići. Ako imamo razliku u razvoju, iz toga proizlaze mnogi drugi problemi. I odlazak stanovništva, i razni oblici kriminala, ilegalne migracije i svi drugi, koji su onda problem ne samo za nas nego i za EU, jer mi graničimo s EU – ističe Topčagić.
Brojna sporna pitanja
Otvaranjem poglavlja i početkom integracijskog procesa brojna pitanja koja su trenutno sporna na unutarnjoj razini dobila bi drugačiji kontekst i značaj.
– Danas 27 zemalja EU-a dijeli suverenitet u nizu pitanja i osniva zajedničke institucije, većinom u Bruxellesu, Strasbourgu, neke u Luksemburgu i drugim državama članicama diljem Europe, te zajednički dogovaraju svoju zajedničku sudbinu. Onda naša pitanja dobivaju jednu drugu dimenziju, drugačiji pogled na sve ovo skupa ako bi se to postiglo – kaže veleposlanik Osman Topčagić.
