Tema odlaganja otpada i održavanja čistoće u kantonu Sarajevo nije nova, ali opet se usredotočila na javnost zbog pojave leptospiroze – bolesti koja se širi preko glodavaca koji privlače loša higijenska stanja.
Gotovo svakodnevno, “Puls” dobiva fotografije i snimke iz svih dijelova grada koji svjedoče o navodnoj državi javnih područja – zakopao je kontejnere, smeće raštrkano na ulicama i dvorištima, te opću nepažnju koja posljedice ostavlja ne samo estetikom, već i zdravljem građana.
Iako komunalna poduzeća poput KJKP “Work” i “Park” trude se da grad održavaju onoliko za čišćenje, njihovi kapaciteti često nisu dovoljni. Problem dodatno pogoršava beskrupulozne građane koji troše otpad u planiranim spremnicima – čak i kad su prazni.
U tim tvrtkama djeluju i komunalni administratori, čije su odgovornosti jasno definirane Zakonom o komunalnom čišćenju i drugim relevantnim propisima. Imaju ovlasti za legitimne prijestupnike, pišu minute i podnose prijave kompetentnim inspekcijama. Ali pitanje koje se sve više postavlja je – gdje su kazne i zašto ih gotovo nitko ne osjeća?
Kazne postoje – ali rijetko ih plaćaju
Značajne kazne predviđene su za nepravilno odlaganje otpada – za pravne osobe od 1.000 do 5.000 km i za 1.500 km. Međutim, dojam građana je da se ta pravila primjenjuju selektivno ili ni na koji način.
Građani još uvijek nisu bespomoćni. Ilegalno odlaganje otpada može se prijaviti putem Eco-Phone na 033 / 660-000, kao i putem Viber / WhatsApp poruka na 062 / 220-330 ili adrese e-pošte ‘rad’. Prema zahtjevu, komunalna oružja izlaze u polje i djeluju prema zakonu.
Vrijeme je da građani preuzmu odgovornost
U borbi protiv smeća ne može se osloniti na tvrtke – svijest, ali i reakcija svakog pojedinca također je potrebna. Izvještavanje o nedosljednim sugrađanima nije šljokica, već čin odgovornosti za sebe, na svoje zdravlje i svoj grad.
Sarajevo ne može biti čist grad ako se prema njemu tretiramo kao odlagalište. Vrijeme je da prestanete slati fotografije medijima – i počeli smo slati aplikacije tamo gdje treba.
