U Prijedoru će danas biti obilježen dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile ne-serbeske nacionalnosti, ubijenih tijekom agresije na BIH od 1992. do 1995. godine.
Dan bijelih traka označen je u sjećanju 31. svibnja 1992., kada je krizno sjedište Prijedora, na čelu s Demokratskom strankom Srp (SDS), izdalo naredbu od strane Nezrpic stanovništva naredilo naglasak bijelog platna u domovima.
Isti redoslijed Bosniaks i Hrvati morali su nositi bijele trake na javnim mjestima na nadlakticama.
– Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za tim ekstremistima. Ostali građani, muslimanski i hrvatske nacionalnosti, moraju prijaviti bijele zastave na svojim kućama i apartmanima i staviti bijele naramenice na ruke. Inače će se teške posljedice nositi – stajale su redoslijedom.
U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 ljudi, uključujući 102 djece. Oko 30 000 Nacionalnosti Prijedora prolazilo je kroz kampove Trnopolje, Omarsku i Keraterm.
Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BIH -a, ne dopuštaju sjećanja na ubijene Prijedorčane, a 30. svibnja u gradu, na čelu SNSD -a, slavi se kao “obrana Prijedora od napada muslimana i Hrojnih.”
Prema popisu stanovništva 1991. godine, Prijedor, više od 112.000 stanovnika živjelo je u popisu stanovništva 1991. godine. Otprilike polovica stanovništva činila je neovidno stanovništvo.
Prema popisnoj godini 2013. godine, u Prijedoru živi nešto više od 89.000 stanovnika. Od tog broja, danas je ne-serbeska populacija samo trećina.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama Udruženja žrtava, do sada je doneseno oko 50 konačnih presuda i osuđeno na oko 800 godina zatvora.
