Južne padine planinskih nabora skrivaju dragulj prirode, kanjon rijeke Drežoka. Smješten između Ovljenice i ČABULLE, taj je kanjon prizor koji može parririrati najljepše pejzaže Europe. Gore je da je kanjon, na nadmorskoj visini od oko 1.360 metara nadmorske visine, nalazi se planinarska kuća ‘Javorak’.
Članovi planinskog društva ‘Visocica’ iz Sarajeva ‘otkrili su lokaciju, koje su otišle iz Gornja Drežoke, Žišeka Rajići. Već na početku staze, njihov je pogled zastao na Grand Movran, visok 254 metra, što ga čini najvišim vodopadom u Bosni i Hercegovini. Skrivena u stijeni, prikazuje se samo kad priroda tako odluči.
Pripadnici ovog posjeta Mirz Humić i Alma Halilović kažu da uspon na javor započinje širokim skrbničkim cestama, koja se vrti ispod padina čvrstoće, dok iza njih ostaje čabulja.
– Ispred nas je visina od 1.110 metara, do cilja. Prvi dio putovanja vodio je nijansom guste šume. Bilo je to bedro za stopala, jer smo uskoro ušli u Sipar (nevezane akumulacije). Kao što su naši vodiči najavili, šuma se postupno povlači, strmi i stjenoviti teren, trebalo bi pažljivo preći – kako bi saželi Humić i Halilović u fen razgovoru, nadopunjujući nas potrebama ovog teksta.
Planinarska kuća ‘Javokak’
Na vrhuncu od oko 1.360 metara, skrivenih među borovima i KRS -om, dočekala ih je planinarska kuća ‘Javorom’, rezultat truda i ljubavi prema skupinama trideset građana iz Drejnice. Kuća ima dva kata i ležaja dovoljno za grupu planinara. U blizini te kuće nalazi se izvor pitke vode, upravo s tog mjesta moguće je krenuti duboko prema unutrašnjosti čvrstoće, otkriti još uvijek divlje krajeve naše zemlje.
Ponekad je, ne tako dugo vremena, stočarstvo bilo podrška života u tim prostorima. Ljudi su živjeli visoko na planinskim pašnjacima, gdje su ljeti boravili u skromnim kolibama. Humic i Halilović kažu da su tragovi tog vremena još uvijek prisutni – suhozidi, temelji, čizma i ostaci kamenih skloništa svjedoče da su naši preci živjeli u mnogo više poklon odnosa s prirodom.
– Tako je i sjaj javora, smješten između Omodana i Celine glave, nekada pastirskog naselja. Staza do posla danas, planinari su nekada bili stara staza stoke. Danas ova stezaljka s prirodom održava planinare i druge ljubitelje prirode – isteknu.
Taj dio tvrtke, poznat i kao mala čvrstina, još uvijek je slabo posjećen. Udaljenost od glavnog grebena i vrhova, kao što je Vilinc, učinila ga je rijetkim oko sebe. Ipak, oni koji odlaze na put pronalaze dio planine koji i dalje odolijeva koracima i ostaju gotovo netaknuti.
Čvrstoća je planina na sjeverozapadnoj Hercegovini, najpoznatija je po kamenom prolazu Hajdutki vrata, a njegov najviši vrh presavijen je s 2.228 metara nadmorske visine.
