Uoči najavljenog prosvjeda zbog trgovinskih i službenih radnika, 18. svibnja, savezni ministar trgovine Amicević rekao je za “neradni tjedan fleksibilnog modela koji bi omogućio 16 do 18 radnih tjedana u godini, s unaprijed najavljenim uvjetima i većim naknadama za radnike.
Zakon o unutarnjoj trgovini, koji je na snazi već šest mjeseci, u članku 18. očito definira nedjelju kao dan koji nije radio za trgovinu. Ministar ističe da prethodni pokazatelji govore u korist tog rješenja.
– Nije bilo prometa prometa. Suprotno tome, u travnju se zaokret povećao za 9,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5 posto ožujka ove godine – rekao je ministar, dodajući stvarni rast između 6 i 8 posto, kada je uključena inflacija.
Broj zaposlenih nije izjavio
Ministar ističe da se broj zaposlenih u trgovini nije izjasnio nakon uvođenja neradne nedjelje. Osvrnuo se na podatke o poreznoj upravi za federaciju koji ukazuju na uobičajenu rotaciju radne snage u sektoru. Dodao je da su u stalnoj komunikaciji sa sindikatom, koji također nisu prijavili probleme povezane sa smanjenjem broja zaposlenih.
Međutim, zbog zahtjeva određenih lokalnih zajednica i pritisaka s terena, Federalno Ministarstvo trgovine priprema novo pravno rješenje koje predviđa kompromis. Planirani model podrazumijeva uvođenje 16 do 18 radnih tjedana u godini koje bi trgovci morali unaprijed prijaviti nadležnom inspekcijom, potrošačima i radnicima. Radnici bi za ovih dana dobili posebnu naknadu, najmanje 10 posto osnovne plaće tjedno.
– Ako radnik s minimalnom plaćom od 1.000 km radi na svih 18 tjedana, to bi značilo dodatnih 1800 km godišnje – objasnio je ministar.
Izuzeće lokalnih zajednica
Ministar Hasicević objasnio je da su mnoge lokalne zajednice u nedjelju tražene izuzeća od zabrane rada, ali većina nije ispunila uvjete propisane propisom, poput dokaza o prometu i zapošljavanju, jer ti kriteriji nisu ispunjeni. Kada je riječ o izuzećima zbog turističkih razloga, zahtjevi su podnijeli samo visoke i neu.
Ministar najavljuje da će nova pravna rješenja spriječiti daljnja izuzeća na lokalnoj razini jer će ta mogućnost biti ukinuta. Svi primjenjivi propisi i propisi bit će izloženi s vlasti, a novi član zakona detaljno će regulirati radno vrijeme i pitanje dužnosti i povezanih koristi.
Hrana na benzinskim pumpama pod većom kontrolom
Federalno Ministarstvo trgovine nedavno je također objavilo pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za trgovinu, koji proizlazi iz odgovarajućeg zakona o unutarnjoj trgovini. Iako se tehnički propisi redovito donose, ovaj je izazvao posebnu pozornost javnosti, posebno zbog odredbi koje se odnose na prodaju prehrambenih proizvoda na benzinskim stanicama i trgovinama lijekovima.
– Pooštrili smo pravila igre u smislu zaštite potrošača, kako bismo zaštitili konkurentnost i da nema više nejednakih pravila za sudionike na tržištu – objasnio je ministar.
Posebno se odnosio na javnu zabrinutost zbog prodaje hrane na benzinskim postajama. Pojasnio je da prodaja sendviča ili kave nije zabranjena, već da moraju postojati odgovarajuće registracije, poput gastro-odjela ili ugostiteljskih jedinica, koje zadovoljavaju propisane higijene i tehničke uvjete.
– Ne možemo igrati svoje građane u zdravlju naših građana kupnjom hrane u nekim nehigijenskim ili kontaminiranim uvjetima – istaknuo je.
Pored toga, definirana je pravilnica i minimalna veličina objekata, pristupi invalidima, a izraz drogerija (Dragstora) precizno je definiran prvi put jer su bili izuzeti od zabrane rada nedjeljom. Da bi se spriječile zloupotrebe, ograničenja – trgovine droga mogu imati maksimalno 50 četvornih metara, moraju raditi 24/7 i “kontra prodaju”.
– Vidjeli smo da postoje modaliteti koji su, uvjetno rečeno, pravna odredba kako bi se postigli neki od naših vlastitih ciljeva profita – podcrtao ministar, što bi svi subjekti imali dovoljno usklađivanja s novim tehničkim uvjetima, jer je šestomjesečno razdoblje ostavljeno za prilagodbu.
Cilj svih ovih mjera je, kako kaže, stvaranje jednakih tržišnih uvjeta, zaštita potrošača i kontrola zlouporabe pravnih rupa.
Jasne cijene, jamstva i internetska prava
Ministarstvo je dovršeno Zakonom o zaštiti potrošača za koje ministar ukazuje na sveobuhvatno i usklađeno europskim zakonodavstvom i uključuje desetak europskih direktiva. Zakon je već spreman, rekao je ministar i uskoro bi trebao otići u vladu, a zatim u parlamentarni postupak.
Ministar vjeruje da će to biti jedan od najmodernijih zakona o zaštiti potrošača u regiji.
– Federacija nije imala vlastiti zakon o zaštiti potrošača, već smo koristili zakon iz 2003. godine na državnoj razini koji nije odgovarao modernom tržištu ni u jednom segmentu. U novom zakonu posebno definiramo pitanja poput vraćanja robe, jamstava, obveza rezervnih dijelova i obavijesti o potrošačima – objasnio je ministar.
Jedna od najvažnijih novina u zakonu je određeno poglavlje koje se bavi formiranjem cijena mora biti transparentno i jasno prikazan potrošači.
– Svjedoci smo povećanja cijena, svakodnevno reagiramo na njih i često nemamo jasnu logiku. Zato, uz digitalizaciju i pojednostavljenje izvještavanja o trgovinama, predviđaju obvezu da jasno istakne pravila formiranja cijena, kako bi bili vidljivi na koji su način formirani – dodao je.
Posebna pažnja posvećena je i internetskoj trgovini, uključujući zaštitu potrošača od nepoštenih trgovačkih praksi, ali ovaj put iz kuta odnosa između trgovaca i potrošača. Novi zakon će također osigurati alternativno rješavanje sporova, bez sudova, digitalnom komunikacijom.
Kada je u pitanju strategija trgovinskog razvoja Federacije BIH -a, planira se uključiti razdoblje od 2025. do 2030. godine, a njegov je cilj razviti konkurentno i funkcionalno tržište, s povećanjem udjela u domaćim proizvodima.
“Početna polica”
Ministar također najavljuje uvođenje “domaće police” na tržištima, s mogućnošću subvencije ovih proizvoda, što bi pomoglo domaćim, posebno manjim proizvođačima.
– Namijenit ćemo prehrambenoj industriji iznad svega, tj. Namirnice i zaštitit ćemo male proizvođače i omogućiti im da lako pristupe velikim maloprodajnim lancima – naglasili smo.
Također, planira se i razvoj savezne e-platforme za domaće tržište, koji bi zaštitio lokalne proizvođače od konkurencije velikih stranih internetskih prodavaonica. U tom kontekstu, ministar također najavljuje razvoj zakona o e-trgovini, koji će obvezati sve prodavače na mreži koji djeluju u Federaciji BIH-a da izdaju fiskalni račun i izračunaju porez, bez obzira na to gdje se temelji njihovo mjesto.
E-čarap
Novi zakon o e-trgovini u Federaciji BIH ušao je u posljednju fazu pripreme, a njegov je cilj snažna borba protiv sive ekonomije u digitalnom prostoru. Federalni ministar trgovine rekao je da se očekuje da će usvajanje ovog zakona biti vraćeno između 200 i 300 milijuna km u državnom proračunu sprječavanjem ilegalne internetske prodaje.
– Predvidjeli smo otprilike 200 ili 300 milijuna maraka poreza koji su na crnim trgovcima, tj. Država je postavljena ispravno i ne prima ih – rekao je ministar Hasicević, naglašavajući potrebu za potpunim regulacijom ovog sektora.
Kao što je objašnjeno, trenutno je manje od 12 posto e-prodavača u Federaciji BIH-a registriranih za obavljanje aktivnosti, što ostavlja veliki prostor za porezne zloupotrebe. Novi zakon jasno definira koncepte kao što su WebShop i platforma, a društvene mreže poput Facebooka pružaju isti pravni status kao i klasične mrežne platforme (npr. OLX), kada se koriste za prodaju.
– Ista obveza imat će i cilj, tj. Facebook ili neku drugu društvenu mrežu za ljude koji se prirodno obraćaju i prodaju putem ovih društvenih mreža – istaknuo je ministar.
Jedan od segmenata zakona također se odnosi na kurirske usluge koje će imati zakonsku obvezu osigurati dostupnost podataka o prodavačima. To želi stvoriti transparentan lanac kroz koji će se nadzirati svaki oblik internetske trgovine, uz očuvanje zaštite kupaca osobnih podataka.
– E-Shop će biti legalno, ili neće biti. Bolje je da nije legalno – zaključio je savezni ministar trgovine Amir Hasicevic u fen razgovoru.
