Dana 9. svibnja održan je prvi u nizu sastanaka, koji je službeno započeo znanstveni dio simpozija povjesničara koji je održan od 8. do 10. svibnja, na području franjevačkog samostana u kraljevoj Surjeski.
Domaćin simpozija je franjevački samostan u kraljevstvu Sutjeske u Guardian Fr. Bone Tomić, vodeći ga do cijenjenog prof. Dr. Mihael Ursinus – Sveučilišni profesor, Osmanolog, povijest emeritusa i orijentalni jezici, a medijski sponzor ovog prestižnog događaja lagana je riječ franjevca.
Sudionici simpozija ugledni su tukolozi, islamolozi i osmanolozi koji će, svako od njihove stručnosti, pridonijeti istraživanju dugoročnih osmanskih dokumenata arhiviranih u ovom samostanu. S tim ciljem trenutno ostaje u Kranjevi Surjeska: Prof. Elias Kolovos (Atena), prof. Claudia Roemer (Beč), prof. Rhoads Murphey (New York / Birmingham), prof. Rossitsa Gradeva (Sofia), prof. Timo Blocksdorf (Tübingen), prof. Fazileta Hafizović (Sarajevo) i akademik Nenad Moacanin (Zagreb). Fokus njihovog istraživanja sačuvat će se u arhivi samostana koji predstavljaju važne dokumente, a do sada nedovoljno za osvjetljavanje mnogih aspekata franjevačkog i katoličkog postojanja pod Sultinijama.
Promocija knjige “Osmanske dokumente Surjesko Trust”
“Namjeravamo predstaviti prijevode dijela ovih dokumenata i stigli smo s istraživanjima i u obliku priručnika koji će čitateljima pružiti priliku da imaju potpuno iste datume i sadržaj koji se u potpunosti temelji na osmanskim spisima koji se čuvaju u tom samostanu”, rekao je prof. Ursinus.
Posljednji događaj simpozija bit će prezentacija knjige “Osmanski dokumenti Surjesko Trust” autor iz prof. Dr. Michaela Ursinus i majstor Ana Papić koji će se održati u subotu, 10. svibnja 2025. počevši od 18 sati u samostanu Crkve svetog Ivana Krstitelja u kraljevstvu Sutjes. Sve zainteresirano za ovu prezentaciju knjige koja će, uz prisustvo autora i gostiju, biti jedinstvena prilika za temu i simpozij u ambijentu samostana čiji zidovi nisu samo svjedoci i sudionici sadržaja tih stoljetnih dosjea.
Trodnevni simpozij bit će intenzivan proces proučavanja povijesti naših naroda, a za sve ostale Bosne i Hercegovine, mjesto novih istraživanja koje će rezultirati onim što će buduće generacije čitati kao dio njihovog identiteta i kao dio njegove povijesti.
Važnost ovog događaja, fra. Bono, Gvardijski samostan, opisao je ove riječi:
“Znanstvenici koji posjećuju istražit će jedan dio iz bogate biblioteke osmanskih dokumenata, imamo malo važnosti što je od velike važnosti da ga podsjetimo i da smo sve do toga i zašto smo važni. Franciskanski monasteri to su napravili u prošlosti, a mi samo nastavljamo u tom smjeru.”
