Povijesni arhiv Sarajeva danas je povodom 3. svibnja – 77. godišnjica arhiva, organizirana u izložbi Brusa Bezistana “Otisci u povijesnoj arhivi Sarajevo 1878-1992” Autorica Amele Bedaković i Adnan Hadsiabdić.
Povijesni arhiv Sarajevo osnovano je 3. svibnja 1948. godine odlukom Nacionalnog odbora grada Sarajeva, a na početku akcije smješten je u zgradi dvorane. Danas je arhiva javna institucija kulture u Kantonu Sarajevo. Od početka akcije aktivno radi na prikupljanju, pohrani, profesionalnoj obradi, prezentaciji i objavljivanju arhivskog materijala.
Direktor arhive ISMET povjesničara, Dzigal-Berkovac rekao je da bi izložba željela podsjetiti javnost na važnost sredstava i zbirki povijesne arhive Sarajevo i promovirati kulturnu baštinu. Također je istaknula da će se i ova postavka htjeti pridružiti obilježavanju 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija.
Nacionalno kazalište RS
Balet igra “The Road Track” američke baletne trupe izvest će se u Banja Luka
-Interacija da je arhiva sakupljala, proizvodila, čuvala i daje arhivskom materijalu 77 godina. Povijesna arhiva dobitnik je Šeste nagrade Sarajeva za izuzetan doprinos očuvanju kulturne baštine, direktora arhiva i podsjetila da je institucija važna za Kantona Sarajevo.
U njemu je navedeno da materijal ove arhive ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.
Adnan Hadsiabdić navodi da je izložba podijeljena u tri razdoblja: do Prvog svjetskog rata, između dva svjetska rata i nakon Drugog svjetskog rata.
– Izložbe su predstavljene informatičkim listovima, poučavanjem i zabavnim listovima, umjetnošću i književnosti, obrazovanje. Kroz bh. Press može slijediti politički, kulturni, socijalni i ekonomski život Bosne i Hercegovine – rekao je Hadžiabdić.
Koautorica izložbe Amela Bedaković ističe da izložba pruža uvid u tisak i njegov razvoj u različitim razdobljima. Povod je, rekla je, bio 77 godina arhive i kroz izložbu i temu dao je mali doprinos svjetskoj slobodi tiska i medijima.
Bedaković je također izjavio da može vidjeti kroz izložbu, a u odnosu na pismenost, broj tiskanih novina.
Tako su u Austro-Ugarskom i Drugom svjetskom ratu najveći cirkulacija i najveći broj pretplatnika zabavljali lišće, lekcije i književnost. U tom je razdoblju prosječni jedan list imao 900 pretplatnika.
Između dva svjetska rata u Bosni i Hercegovini dogodilo se 275 novih časopisa i novina. Nacionalna društva za obrazovanje, napredak, Gajret i Hendenk također su igrali značajnu ulogu u izdavanju novina.
Knjižnica povijesne arhive Sarajevo održava se tisak 270 serijskih publikacija za razdoblje 1878-2005. godine izaći u Bosni i Herecy, ali i izvan države.
