Mjesec nakon što je drugi pokušaj izveden u kazalištu na jugu Kosova, “Six protiv Turske” bit će pred publikom Sarajeva, usprkos protivljenju Turske i protestnih bilješki u Bosni i Hercegovini.
Predstava autora Jetona Neziraja donosi priču o šest turskih građana koji su protjerani s Kosova, pod sumnjom da je svećenik Fethullah Gulen optuženi da je pokušao biti državni udar u Turskoj 2016. godine.
Na repertoru Nacionalnog kazališta u Sarajevu, u ponedjeljak navečer, 14. travnja, nakon što je drugi put otkazan u Prizrenu, gradu na jugu Kosova početkom ožujka.
Neziraj, dramatični pisac Kosova, kaže za Radio slobodna Europa (RSE) da je “Nacionalno kazalište dokazalo da je Sarajevo slobodan grad.”
“Samo je slobodno kazalište dokaz slobodnog društva. Da se tvrtka uzgaja i razvija demokraciju, potrebno je njegovati kulturni pluralizam, kao i različite ideje i stavove”, rekao je.
Kazalište protiv ‘ideoloških cenzora’
Iz Nacionalnog kazališta u Sarajevu potvrdio je vikend da je, putem Ministarstva vanjskih poslova BIH -a, primio protestnu notu turske veleposlanstva u BIH -u zbog planiranog predstavljanja predstave “Šest protiv Turske”.
Direktor Dino Mustafića izjavio je da Nacionalno kazalište ne zna oblike ideološke cenzure i da umjetnici mogu kritički pregledati društvene okolnosti i vrijeme u kojima žive.
“Umjetnost u slobodnim i demokratskim društvima, za čije su vrijednosti s kojima smo, ne znaju tematska ograničenja za slobodu misli i izražavanja. Takve smo vrijednosti odabrali svaki put i okolnosti”, to je Mustafić to naveo.
Ministarstvo vanjskih poslova i veleposlanstvo Turske u BIH -u nije odgovorilo na upit RSE -a prosvjednih bilješki.
U ranijoj izjavi turske ambasade, kao što je potvrđena agencija Anadolia da je službeni prosvjed potvrđen Ministarstvu vanjskih poslova BIH -a, s objašnjenjem da predstava “promiče propagandu terorističke organizacije”.
Nakon pokušaja vojnog štrajka u Turskoj 2016. godine. Vlasti u Ankari obilježile su Gülenov pokret kao terorističku organizaciju (FETO) i krenule u međunarodnu kampanju protiv njegovih pristaša.
Nihad Kreševljaković, direktor Ratnog kazališta Sarajevo, odlomak je koji pokušaji da cenzurskih djela budu potpuno neprihvatljivi i suprotni osnovnim vrijednostima slobodnog društva.
“U tom smislu podržavam igru igra, kao i sve umjetničke slobode, za koje su se ljudi u ovoj zemlji, između ostalog, borili”, rekao je za RSE.
Naglašava da pritisci na umjetničke institucije ne smiju postati društvena norma, kao i “pokušaji cenzure potpuno su izvan duha zakona”.
“Nadam se da ćemo se kao društvo riješiti takvih pritisaka, jer su umjetničke slobode jedan od pokazatelja osjećaja slobode u društvu”, istaknuo je.
Kreševljaković naglašava da umjetnost mora imati pravo baviti se svim temama, bez straha od sankcija ili zabrana.
Otkazivanja u Prizren
Predstava “Six protiv Turske” koju je režirao Blerta Neziraj, dodijelila je brojne nagrade, uključujući najboljeg redatelja u kazalištu Kosovo iz 2020. godine.
Na showu, tim kazališnih kreatora iz zemalja Kosova, Turske i Europske unije (EU), a izvodi se na albanskom, engleskom i turskom jeziku.
U repertoaru Nacionalnog kazališta u Sarajevu uključen je nakon što su pokušaji pokušaja u Prizrenu prikupljeni dva puta.
Dramatični pisac Neziraj kaže “nikada u potpunosti nije razumio bijes turske ambasade” i da se čini samo relevantnijim i dokazuje da je dotaknuo važan politički i socijalni živac “ispod tepiha”.
“Činjenica je da su bili bijesni jer smo objavili ime, možda objašnjavajući stvari. Paradoksalno, naša je igra samo cilja na taj” autoritativni “način razmišljanja s kojim se susreće.” Rekao je.
Nakon premijere u listopadu prošle godine u Prištini, uslijedili su nastupi u drugim gradovima na Kosovu i Albaniji.
Slijedio je pozivnicu glumačkom ansamblu iz gradskog kazališta u Prizrenu, ali dvije su verzije otkazane, u prosincu 2024. i ožujku ove godine.
Tada su službeno spomenuti tehnički i organizacijski razlozi. U prvom slučaju zbog navodnog nedostatka grijanja u kazališnoj dvorani, dok je drugi put službeno objašnjeno planiranom aktivnošću gradske uprave u Prizrenu.
Ali Neziraj tvrdi da je to bio pritisak Turske, kroz konzulat u Prizrenu i veleposlanstva u Prištini, da je emisija zabranjena, jer je “protiv interesa Turske i njegovog predsjednika Redzep Taib Erdoana”.
Nakon obavijesti o predstavi, gradonačelnik Prizren Shaqir Totaj negirao je da je na bilo koji način utjecao na to da je emisija otkazana. Ni iz kazališta Prizren “Bekim Fehmi” nisu potvrdili optužbe da su predstavu otkazali pod pritiskom.
Opozicije povodom izvedbe predstave u Bosni i Hercegovini nisu ograničene na diplomatske kanale.
Udruge žrtava ratnih i veteranskih udruga, uključujući Uniju demobiliziranih boraca i organizacija, uključujući “majku majke enklave Srebrenica i Zepa” i “ženku Podrinje”, podržali su tursku zahtjev za uklanjanje predstave.
U najavi su ostaci navedeni da je Turska pružila ključnu potporu BIH -a u međunarodnim institucijama, uključujući rezoluciju UN -a na Srebrenici, kao i njegovo angažiranje u Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju.
Osim toga, ističu da je Turska neprestano podržavala suverenitet BIH -a, što čini predstavu i njegove moguće političke poruke “posebno osjetljivim pitanjem”.
‘Gulenovci’ u Bih
Krajem 1990 -ih, u Bih je počeo raditi školu “Bosna Sema”, obrazovne institucije koje su bile povezane s kretanjem Hizmeta, koji je vodio turskog vjerskog vođu Fethullaha Gülena.
Od mene bi se tražilo da zatvorim škole povezane s pokretom i izručenjem pojedinaca koje Turska smatra bliskim Gulenom. U BiH su vlasti tada odbile djelovati bez jasnih pravnih osnova.
Tadašnji ministar sigurnosti Dragan Mektić, 2018. godine. Javno je objavio da “Gulenovci” nisu proglašeni teroristima iz međunarodnih tijela, poput Ujedinjenih naroda, i da BIH ne djeluje na političke zahtjeve.
U nekoliko je slučajeva Sud BIH -a odbacio zahtjeve za izručenje, s objašnjenjem da pravni uvjeti nisu ispunjeni.
U međuvremenu, škole koje su nekada bile u “Bosni Sema” prešle su drugi dio, dijelom pod nadzorom zaklade Maarif, koja podržava tursku državu, a dijelom pod američkom kompanijom, s ciljem zaštite autonomije ovih institucija.
Fethullah Gulen preminuo je u lipnju prošle godine u Sjedinjenim Državama, gdje je proveo posljednja dva desetljeća života.
Prema međunarodnim organizacijama, uključujući Vijeće Europe, u Turskoj su se njezini pristaše suočili s nepravednim sudskim procesima i kršenjima ljudskih prava.[
