Životni vijek Adama Bešića počeo je u malom Čaršiji u blizini Rijeka Une, na Bosanskom otoku, danas ga vodi kroz medicinu, istraživanje i međunarodne uspjehe. Kao dijete, nije mogao ni sanjati da će jednog dana biti na pragu Harvarda (SAD). Ali sve je to postalo stvarnost zahvaljujući predanosti, radu i, naravno, ogromnoj ljubavi prema medicini.
Započnite u Kopenhagenu
U razgovoru za Fen, Bešić se prisjeća da je 2016. bila njegova obitelj, a on se preselio u Kopenhagen (Danska). To je obilježilo početak njegovog puta, u području medicine. Studije na Sveučilištu u Kopenhagenu započele su, a zanimanje za oftalmologiju, kao i želju za stjecanjem iskustva u različitim aspektima medicine, brzo ga je odvelo u praktični rad u bolnici.
– Radio sam kao liječnik Locum na oftalmološkom odjelu, istodobno je pomagao kirurgiju, na operacijama katarakte, glaukoma i vitrektomije. Važno mi je bilo ne samo učenje kroz studije, već i kroz praktični rad u kliničkom okruženju – naglašava.
U tom je razdoblju bio i vođa studenata medicine na odjelu, gdje je upravljao skupinom od 25 studenata, organizirajući njihove kliničke rotacije i pružajući podršku u svakodnevnom radu.
– Tijekom studentskih dana počeo sam se angažirati kao pomoćnik predavača na Sveučilištu u Kopenhagenu, još uvijek sam tu aktivan. Kroz tu poziciju imam priliku dijeliti svoje znanje, praviti predavanja i praktične vježbe. To mi omogućuje da kontinuirano doprinesem obrazovanju studenata medicine – naglasio je.
Projekt HelpMesee i Institut Bascom Palmer Eye
Nakon godina učenja i obuke, prije kraja doktorskih studija na Sveučilištu u Kopenhagenu, imao je Bešića privilegiju sudjelovati u projektu Helpmesee.
– Tijekom tog projekta naučio sam od dr. Daniela Huttera s Institutom Bascom Palmer Eye u Miamiju, najpoznatijim oftalmičkim institucijama u Sjedinjenim Državama. Predavao sam tehnike ručne kirurgije koje su, kao metoda koja se koristi u zemljama u razvoju, omogućila brzo i učinkovito liječenje katarakte, probleme koji dovode do sjenila milijuna ljudi širom svijeta. Bila je to nevjerojatna prilika za poboljšanje, stjecanje vještina koje bih mogao koristiti u budućim humanitarnim misijama – istaknuo je.
Za BESIC, oftalmologija je fascinantna jer kombinira medicinu i kirurgiju, pružajući ogromnu varijaciju u svakodnevnim zadacima, od rutinskih pregleda do složenih operacija.
– Oko je izuzetno složeno tijelo, a očekuje se da će starenje stanovništva i povećana upotreba zaslona biti u stalnom rastu. Moje putovanje u istraživanje i znanstveni život započelo je prvom suradnjom na projektu GLP-1 i dijabetičkom retinopatijom, koji su surađivali s Jensom Juul Holstom i Michaelom Larsenom. Jens Juul Holst otkrio je GLP -1, iz Wegovyja, Rybelsusa i Oskempic -a, koji se sve više koriste za dijabetes i gubitak težine, zajedno s Michaelom Larsenom, jednim od vođa oftalmičkih istraživanja – kaže Besic.
Poziv s Harvarda
Poziv za nastavak treninga na Harvardu jedan je od najvažnijih trenutaka u karijeri Besica. Poziv je uslijedio nakon godina zajedničkog istraživanja i suradnje u raznim projektima. Kao što kaže, potvrdio je da je njegov rad i doprinos prepoznat.
– Harvard, kao prestižna institucija, nudi ne samo izvanrednu priliku za daljnje učenje, već i mogućnost umrežavanja s nekim od najboljih svjetskih stručnjaka, što je neizbježno poboljšao moj rad – naglasio je.
Razdoblje dolaska na Harvardu bilo je izuzetno dinamično i ispunjeno intenzivnim učenjem, ne samo stjecanjem novog znanja, već i njihovom razmjenom s kolegama unutar istraživačkog tima. To mu je iskustvo omogućilo da proširi svoje akademske horizonte i poboljšava istraživačke vještine.
– Završio sam stipendiju na Harvard Medical School -u, imam poziciju povezanu s istraživačkim suradnikom (pridruženi znanstveni suradnik) na Harvardu, u istraživačkoj skupini koja vodi profesora dana, poznatog Claesa H. Dohlmana profesora oftalmologije. Ova je pozicija otvorila dublji angažman u mojim dubljim istraživačkim projektima, kako u oftalmologiji, tako i u multidisciplinarnim područjima koja povezuju oftalmologiju s drugim područjima medicine i javnog zdravlja – naglasio je.
Trenutni istraživački projekti
Adam Bešić trenutno sudjeluje u nekoliko značajnih projekata, u istraživanju dijabetičke retinopatije, dječjih, glaukoma i neertetskih čimbenika i ne aorterične ishemijske optičke neuropatije (ne arteritski reumatoidni artritis na ophtalmičkim stanjima-povezanost između te autoimune bolesti.
To je još uvijek posebno intrigantan projekt za njega, gdje trenutno radi. Odnosi se na analizu razine žive, polikloriranih bifenila (PCB) i DDT derivata u morskim psima i njihov potencijalni utjecaj na zdravlje ljudi. Ovaj se projekt provodi na otocima Fairci, regiji koja je specifična za proučavanje bioakumulacije ovih zagađivača u lancu prehrambenih proizvoda.
Objašnjava da zagađenje oceana postaje globalni problem i na Farskim otocima, koji imaju specifičan ekosustav, ljudi kroz upotrebu mesnih sisavaca u prehrani (poput kitova) akumuliraju toksične tvari poput Live -a, što je ozbiljan zdravstveni rizik.
– Ovo se istraživanje provodi u lokalnoj skupini, koja se prati rođenjem, što ga čini jedinstvenim i omogućavajući detaljno razumijevanje dugoročnih učinaka ovog zagađenja. Ovaj je projekt posebno važan, jer pruža vrijednu priliku za prikupljanje podataka koji se mogu primijeniti na veće globalne zajednice (uključujući SAD, Kanadu, Skandinaviju i Rusiju) i pruža duboko razumijevanje različitih aspekata povezanih s tom temom – naglašava.
Bioakumulacija i lanac hrane
Određuje da je fokus ovog istraživanja ozbiljno zdravstveno stanje, uključujući neurološke poremećaje, suzbijanje imunološkog sustava, hipertenziju, povećani rizik od Parkinsonove bolesti, kao i određene oftalmološke bolesti.
– Meso morskih sisavaca, koje je služilo kao vrijedan izvor hrane u morskim područjima kao što su Far otoci, danas više nije prikladno za ljudsku prehranu, uglavnom zbog ljudske nepažnje i nemara širom svijeta. Nažalost, sve je očiglednije da su oceani postali globalno odlagalište za širok raspon onečišćujućih tvari. Jedan od najpoznatijih je, bez sumnje, živ. Ovaj teški metal nije problem samo na Farskim otocima, već i na cijelom svijetu. Život je posljedica atmosfere, a zatim žali dno oceana gdje se pretvara u organski život – oblik koji se lako akumulira kroz prehrambeni lanac.
BESIC dodaje da su morski sisavci (poput kitova) visoki u prehrambenom lancu, u regijama kao što su Farski otoci, i akumuliraju značajne količine života u njihovom tkivu.
– Kad ljudi konzumiraju meso ovih sisavaca, isti su životi istaloženi u svojim organima, uključujući mozak i krvotok. Međutim, zagađenje oceana ne utječe samo na morske sisavce, već i na mnoge vrste ribe, uključujući tune i salmone, koje akumuliraju otrovne tvari u njihovom tkivu. Nažalost, život nije jedini problem. Oceani su poplavljeni i druge toksične tvari, poznate kao trajni organski zagađivači – pops, koji dodatno ugrožavaju zdravlje ljudi i ekosustave – naglasio je.
Radite s profesorom Pálom Weihe
Adam Besic trenutno boravi u Thorshavanu, glavnom gradu Farskih otoka, gdje surađuje s profesorom Pálom Weiheom, vodećim stručnjakom za ekotoksikologiju i gostujućim znanstvenikom na Harvard Th Chan School of Public Health. Farski otoci, s oko 50 000 stanovnika, idealno su mjesto za proučavanje utjecaja zagađenja na zdravlje ljudi.
Bešić priča da treću godinu zaredom postoji čast biti predavač na Ljetnoj školi praktične oftalmologije na Sveučilištu Charles u Pragu – programu koji se s pravom smatra jedinstvenim u Europi, pa čak i u svijetu.
– To je izuzetno selektivna ljetna škola za studente medicine iz različitih zemalja, koja prenose strogi izbor za prisustvovanje događaju. Program kombinira intenzivne praktične vježbe, simulacije i interaktivne radionice, a okuplja predavače i stručnjake iz cijelog svijeta. Kao jedan od najmlađih predavača, posebno mi je važan da imam priliku ne samo prenijeti znanje, već i oblikovati radionice koje studente vode kroz stvarne kliničke izazove iz oftalmologije. Rad u takvom okruženju, gdje mladi ambiciozni umovi iz različitih dijelova svijeta dolaze naučiti, raspravljati i istraživati, za mene je izvor inspiracije i profesionalnog rasta – naglašava.
Adam Besic ima iskrenu i snažnu želju da jednog dana doprinese razvoju medicine u Bosni i Hercegovini, posebno povezivanjem i suradnjom s kolegama iz domovine.
– Pokušavao sam uspostaviti takvu vrstu odnosa, u više navrata kontaktirao sam studente medicine u BIH -u i dijelio informacije o međunarodnim radionicama i kongresima koje se mogu prijaviti svijetu i naučiti nešto novo. Mogu to vratiti u Bih, prijaviti se tamo. Nažalost, do sada nisam primio odgovor, ali još uvijek sam spreman za suradnju dijeljenjem znanja, organizacije događaja ili umrežavanja. Prošle godine uspio sam dovesti BIH, a moj rodni grad, ugledni liječnik i istraživači Josefsena iz Danske instituta Bartholin. Ostao je sedam dana sa mnom, uživajući u ljepotici naše prirode, a izrazio je i želju da pomogne napredovanju medicine u Bosni i Hercegovini, kao i da doprinosi lokalnim zajednicama medicinskom pažnjom i savjetovanjem – istaknuo je.
Bez obzira na sve uspjehe koje je postigao i zemlje koje je radio, Bosna i Hercegovina i njezine ljude uvijek će podržati Adam Besic.
– Povezanost s Bosni i Hercegovinom, rodni grad Bosanska, uvijek će biti moj temelj. Odrastao sam na otocima, uz obalu Una, to je moje prvobitno mjesto, moj identitet – istaknuo je.
Građani Bosne i Hercegovine, posebno mladi, rekli su: “Zadržite svoju autentičnost, budite uporni i otvoreni za nova znanja”.
– Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal, a njegovi su ljudi najveće bogatstvo – naglasio je Adam Besic, a u svrhu ovog teksta, Feni je ustupio mjesto fotografijama iz osobnog arhiva.
