Europski parlament pozvao je Srbiju da pokaže ozbiljno članstvo u EU -u, reformu reforme, normalizira odnose s Prisinom i usklađuju se s vanjskom politikom Unije koju je danas usvojio Odbor za vanjsku politiku parlamenta.
Dobrodošli stabilan napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije, s izjavom da je Srbija prvo dobila kreditni rejting investicijskog ranga.
“Nema napretka prema članstvu u EU”
U usvojenom tekstu, europski zastupnici procijenili su da Srbija nije postigla napredak u ključnim područjima za članstvo u EU -u, poput vladavine zakona i usklađenosti s vanjskom politikom Unije. U pregledu političke situacije, parlament žali zbog srpske vlade “kako bi ispunio zahtjeve studenata i poziva na istrage slučajeva nasilja i tvrdi da se protiv demonstranta koristi” nezakonita agencija za masovnu kontrolu ” RTS.
Izvještaj primjećuje dobru razinu pripreme u području makroekonomije i fiskalne discipline i podsjeća na procjenu Europske komisije da je Cluster 3 tehnički spreman otvoriti.
U međuvremenu, tekst dokumenta predstavljen u veljači, izvjestitelj Srbije Tonino Picula dopunjen je brojnim amandmanima. Nakon usvajanja u stranom političkom odboru, izvješće će biti u posljednjem obliku na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u svibnju.
– Nadam se da će sažeti poruka izvještaja biti najsmješnije čitanje onih koji su najodgovorniji za situaciju u Srbiji, a to je prije svega trenutna vlada. Izvještaj nije rad jednog zamjenika, jer se sedamdeset posto onih koji su glasali da bi se Srbija trebala promijeniti kako bi se odnos između nje sutra i manje kritično – izjavio nakon glasovanja o izvjesniku Tonino Picula.
Izvještaj podsjeća da će ukupni napredak Srbije ovisiti o pregovorima o članstvu u vladavini zakona i predanosti zajedničkim europskim vrijednostima i pravima “, napredak u dijalogu Srbije i Prisine.
– Pregovori sa Srbijom mogu napredovati ako se Srbija složi sa sankcijama prema Rusiji, postigne značajan napredak u reformama vezanim za EU, posebno u osnovnom području vladavine zakona.
Parlament poziva na Srbiju da “utvrdi i brzo primijeni reforme u području vladavine zakona kako bi došlo do zakona o EU do kraja 2026. godine. Godina shvaćena kao iskren, realističan i smislen cilj.”
Naglašava potrebu za Srbijom “ozbiljno i kategorički pokazuje da je strateški posvećena EU”, provodeći reforme koje dovode do tog cilja.
Istaknuta briga
“Dobra razina stjecanja Srbije navedena je u smislu makroekonomske stabilnosti i fiskalne discipline”, kao i procjenu Europske komisije da je pregovarački klaster 3 tehnički spreman otvoriti.
Istodobno, zabrinutost “zabrinutošću” koji je ograničio napredak u susretu članstva u svim poglavljima, s posebnim nedostacima u kritičnim područjima vladavine zakona, slobodom medija i usklađenosti s vanjskom politikom EU -a.
EP žali što Srbija nije postigla “značajan napredak” u usklađivanju s vanjskom politikom EU -a, prije svega, kao što je navedeno, zbog održavanja bliskih odnosa s Rusijom.
Usklađenost s deklaracijama EU -a porasla je, ali još uvijek je samo 61 posto, što Srbiju čini “vidljivom iznimkom” na zapadnom Balkanu, ocjenjuje se u izvješću. Zastupnici su pozdravili sudjelovanje Srbije u vojnim misijama EU i Ukrajinu humanitarne pomoći.
– Uzimamo u obzir prodaju municije u iznosu od 800 milijuna eura, namijenjenih Ukrajini, u drugom korisnom sporazumu – stoji u dopunjenom izvješću.
Izvještaj je žalio zbog izjava predsjednika Srbije, koje povlači potporu rezolucije Ujedinjenih naroda o osudi ruske agresije na treću godišnjicu rata.
Procjenjuje se da održavanje “povlaštenih odnosa s Kremljom krši ne samo vjerodostojnost Srbije kao zemalja kandidata, već i budućnosti odnosa s EU”.
Usvojeni tekst također kaže da je trajni pad javne potpore članstvu u EU i “sve veća podrška Putinovom režimu rezultat dugoročnog anti-EU i retoričkih medija koji su kontrolirali i neke vlasti”.
Napredak Srbije naveden je u usklađivanju s politikom EU Visa i zahtijeva potpunu usklađenost, posebno u vezi s trećim zemljama koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju EU.
Izvještaj također izražava zabrinutost zbog “popustljivog” pristupa Europske komisije prema Srbiji, unatoč “dugogodišnjoj zemlji u vladavini zakona, demokracije i temeljnih prava”, s predstavnicima Komisije da koriste jasni rječnik u vezi s problemima u Srbiji.
O trenutnoj političkoj situaciji
Izvještaj navodi da je “ograničen” napredak postignut u borbi protiv korupcije i izražava zabrinutost zbog njegove distribucije, posebno u vezi s takozvanim. “Projekti koji su od interesa za Republiku Srbiju”.
Tekst navodi duboku zabrinutost zbog izvješća ODIHR -a o izborima održanim u prosincu 2023. i poziva parlamentarnu skupinu da primijeni preporuke, uz pristanak svih skupina i jednak tretman svih MPS -a.
Izvještaj navodi “žaljenje zbog nepravilnosti” u procesu imenovanja kandidata za Vijeće regulatornih tijela za elektroničke medije (REM). Vlada je pozvana da poništi i ponovno pokrene postupak imenovanja, u skladu s “zakonom i međunarodnim standardima slobode medija”. Primjećuje se da je REM dodijelio četiri nacionalne frekvencije emiterima koji imaju “povijest kršenja novinarskih standarda, uključujući govor mržnje”.
U tekstualnom odjeljku o trenutnoj političkoj situaciji, zabrinutosti zbog sistemskih problema koji naglašavaju studente i druge prosvjede u Srbiji, poput neovisnosti institucija, korupcije, institucionalne i financijske transparentnosti.
Parlament žali što “vlasti nisu uspjele ispuniti priliku da ispune zahtjeve studenata i one koji ih podržavaju” i potvrđuju da su ti zahtjevi u skladu s reformama koje se očekuju od Srbije na putu do EU.
Navodi se da su masovni prosvjedi održani 15. ožujka. “Najveći u modernoj povijesti Srbije”.
– Pozivamo nepristranu istragu da tvrdi da je protiv prosvjednika korištena ilegalna tehnologija masovne kontrole, uzrokujući kršenje velikog broja njih – u izvješću se nalazi.
Parlament “najoštriji osuđuje zlouporabu osobnih podataka prosvjednika” i svih djela nasilja nad mirnim sudionicima prosvjeda.
– Zabrinuti smo zbog izvještaja da su sigurnosne usluge bile uključene u zastrašivanje i nadzor demonstranata; Osuđujemo jezik da se srpske vlasti koriste za poticanje nasilja nad studentima i drugim prosvjednicima – navedeno je.
Izvještaj također kaže da su “duboko uznemirujuće tvrdnje da su srpske vlasti uključene u široko ilegalni nadzor aktivista, novinara i članova civilnog društva, uz korištenje različitih tehnologija nadzora.
Parlament u izvješću odbacuje tvrdnje da su EU i neke države članice bili uključeni u organizaciju studentskih prosvjeda i pokretanje “obojene revolucije”.
– U tom kontekstu snažno osuđujemo ilegalno uhićenje i protjerivanje građana EU -a i javno objavljujući svoje osobne podatke od strane osuđenih ratnih kriminalaca, kao i govora o mržnji od strane nacionalnih manjina.
Europski parlament također je zabrinut zbog položaja organizacije civilnog društva. Navodi se da se ove organizacije u Srbiji suočavaju s sve većim izazovima, uključujući restriktivne uvjete, ograničenja financiranja, policijske racije i druge oblike zastrašivanja od strane državnih tijela.
Dijalog Beograda i Pristone
Kada je riječ o dijalogu Beograd i Prisini, važnost konstruktivnog angažmana obje strane za postizanje “sveobuhvatnog pravno obvezujućeg sporazuma o normalizaciji, temeljen na međusobnom priznavanju” i u skladu s međunarodnim pravom.
Beograd i Prisina pozvani su primijeniti Bruxelles i Ohrid Sporazum koji, prema parlamentarcima, podrazumijeva uspostavljanje zajednice općina sa srpskom većinom i ukidanje srpskog članstva u regionalnim i međunarodnim organizacijama.
Izvještaj je pozdravljen “stabilan napredak Srbije prema razvoju funkcionalne tržišne ekonomije s pozitivnim rastom BDP -a i povećanim stranim ulaganjima u nekim sektorima”, a Srbija je prvi put primila kreditni rejting investicijskog ranga, preneseno RTS.
