Otvorio je osam godina od otvaranja stalne metode ratnog djetinjstva u Sarajevu. Zadovoljni rezultatima rada, napravili su kolekciju jedinstvenu u svijetu s više od šest tisuća eksponata iz dvadeset različitih ratova. Oni rade sa školama i sveučilištima iz BIH -a i svijeta, imaju ured u Kijevu (Ukrajini) i istraživačima širom svijeta. Osnivač i generalni direktor muzeja Jasminko Halilović kaže da je rezultat dugoročnog rada, koji traje duže od osam godina i prije nego što je muzej otvoren.
– Napravili smo kolekciju koja je jedinstvena u svijetu, više od šest tisuća eksponata iz dvadeset različitih ratova. To je jedino mjesto na svijetu u kojem u jednoj sobi možete vidjeti nešto iz Ukrajine, Palestine, Bosne i Hercegovine, Tajlanda, Mjanmara i drugih zemalja. Dakle, u tom smislu ta zbirka postaje globalno naslijeđena, kulturna baština svijeta. Ponosni smo na taj rad. To je posao koji je uvijek u tijeku, rekla je kolekcija – rekla je.
Jedinstvena platforma na svijetu
Nada se da muzej, a u godinama koje dolaze, nastavljaju raditi i biti jedinstvena platforma koja se zalaže za mir širom svijeta. Vjeruje da je to da Muzej ratnog djetinjstva radi, bez pretjerivanja, od povijesne važnosti.
– Ne samo naša jedinstvena kolekcija, već i sistemski doprinos izgradnji trajnog mira u BIH -u, u okruženju u kojem mu još uvijek prijeti ratom. Tek ove godine osposobit ćemo više od 250 odgajatelja i raditi s više od 15 000 djece iz više od 30 općina i gradova. Istodobno, više od 450 mladih iz 59 općina iz cijele zemlje prijavi se za sudjelovanje u našem mirnom projektu koji će rezultirati 20 izložbi u cijeloj Bih – naglašava Halilović.
Kaže da su sretni jer muzej surađuje sa stotinama škola i sveučilišta iz BIH -a i svijeta i da postane mjesto koje na neki način okuplja odgajatelje, sve koji se bave mirovnim obrazovanjem.
– Zadovoljni smo da Muzej opsežne međunarodne suradnje zaista proširuje svoj domet. Međutim, posebno nam je važno da imamo učitelje iz cijele Bosne i Hercegovine koji dolaze u muzej, posjećuju i koriste naše materijale u njihovim učionicama. Naš je doprinos mirnom obrazovanju: kako koristiti muzejske zbirke i eksponate za rad s djecom u školama, metodologiju podučavanja na temelju predmeta ili eksponata. Mi stvarno posvećujemo puno pažnje na to “, rekao je.
Kultura pamćenja
Prema Haliloviću, nigdje u svijetu nije lako nositi se s temom kulture sjećanja.
– Imamo države u kojima se trenutno događaju ratovi, gdje muzej također pokušava raditi, imamo ured u Ukrajini. Imamo i naše istraživače širom svijeta, jedan istraživač za nas je radio u Palestini. Nije lako nositi se s tom temom, ali vjerujemo da je to važno. Smatramo da je naša kolekcija jedinstvena i nastavit ćemo to raditi. Za mlade, za djecu ili ljude koji su nekada bili djeca, to je platforma koja im omogućuje da ispričaju vlastite priče svojim riječima, da se prisjete svoje djece, da razgovaraju o svojim iskustvima. Vjerujemo da je to izuzetno važno – rekao je.
Za osmi rođendan Muzeja ratnog djetinjstva, izložba djela Milomira Kovacevića bila je strašna ‘djeca rata, ljudi mira’. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, u razdoblju do 3. travnja, postavljeno je više od stotinu fotografija. Ovo su vizualne priče djece snimljene tijekom rata, sa svojim portretima i kao odrasli.
Halilović naglašava da svatko tko se bavi kulturom sjećanja u BiH ili bilo gdje, mora osjetiti poštovanje, čast i zahvalnost kada ima priliku raditi s nekim kao Milomir Kovacevic je grozan.
– Njegov rad, ne samo da je presudan za dokumentaciju onoga što se dogodilo u Sarajevu tijekom opsade, već je za mene osobno biti snažan primjer kako se umjetnik može u potpunosti nositi sa svojim gradom, kako oni mogu postati nerazdvojni. Mislim da je sudbina Sarajeva neodvojiva od sudbine Milomira Kovacevića i suprotno – rekao je.
Muzejski rođendan
Rođendan muzeja ove godine posvećen ratnoj fotografiji i podijelio je jednu od svojih crno -bijelih fotografija iz ratnog razdoblja u Sarajevu na obilježavanju rođendana. Ukazujući koliko to znači i koliko on znači svojoj obitelji, on suženo važnost svake ratne fotografije za pojedince i društvo.
– Sigurna sam i mogu razumjeti koliko fotografija Milomir Kovacević znači za sve te ljude i koliko to znači njihovim obiteljima, njihovim prijateljima. Za neke ljude to su jedina sjećanja iz tog razdoblja. Mislim da je to dokaz o tome što je fotografiju kao medij i što umjetnik može učiniti za svoj grad. Zaista smo sretni što radimo s Milomirom “, rekao je.
Stvoren na temelju knjige ‘Djetinjstvo u ratu’, Muzej ratnog djetinjstva jedini je Svjetski muzej usredotočen isključivo na djetinjstvo obilježen ratom. Kroz ovu jedinstvenu platformu, muzej omogućuje suočavanje s traumom i prošlošću i pojedincima i zajednicama, doprinoseći tako većem razumijevanju u društvu.
Prvo stalno postavljanje muzeja datira od siječnja 2017. godine. Već 2018. godine Muzej je dobio Europski muzej Europskog muzeja godine, a godinu dana kasnije primio je nagradu Mercury na izborima za najbolji slavenski muzej. U 2019. godini bio je uključen među 50 muzeja koje je u posljednjih 40 godina definirala Europska muzejska scena.
Izložbe širom svijeta
Danas je muzej međunarodna platforma koja ima projekte u nekoliko zemalja, a regulirana je u Sarajevu, Kijevu i Haagu. Prošle godine MRD je prvi put izložio izvan Europe, a velika izložba u Seulu u Južnoj Koreji posjetila je više od 200.000 ljudi.
Jasminko Halilović rođen je 1988. u Sarajevu. Prije nego što se u potpunosti posvetio uspostavljanju svoje neprofitne inicijative, Muzej ratnog djetinjstva, uključen u poduzetništvo. Objavio je i nekoliko knjiga, uključujući “Dječje u ratu”, koje je prevedeno na šest jezika. Kao gost predavač govorio je na sveučilištima i konferencijama u više od dvadeset zemalja. U 2018. godini postao je prvi Bosanac koji je izabran za Forbesovu europsku listu mladih vođa ‘30 ispod 30 ‘, a 2023. imenovan je europskim mladim vođom (EYL40).
