Plan ukidanja pomicanja sata dva puta godišnje u Europskoj uniji godinama je “na ledu”. Poljsko predsjedništvo vijeća EU želi ga preispitati unatoč inerciji u Bruxellesu. Pomoć bi mogla stići iz neočekivanog smjera – od Trumpa i muškaraca, kaže Europski urednički ured za vijesti (ENR) u kojem je Hina.
Svake godine kraj ožujka ponavlja istu predstavu. Mnogi se zbunjeni pitaju je li sat premješten unaprijed ili unatrag za jedan sat. Manje spavanja, propušteni su sastanci. Svake godine se pitaju milijuni Europljana, od Danske do Hrvatske, trebaju li stvarno vrijeme ljetnog vremena i što je to uopće?
Europska komisija predložila je 2018. godine. Ukinuti sezonske pomicanja satima nakon gotovo četiri milijuna ljudi u tadašnjim 28 država članica EU -a, prije nego što je Bryypot, podržano u javnim savjetovanju.
Europski parlament podržao je reformu godinu dana kasnije, ali je pao u drugi plan za protivljenje nekih država članica.
Poljska, koju predsjeda predsjedništvom Rotary EU, rekla je da je vrijeme povratka na dnevni red. Poljsko predsjedništvo EU održat će tehničke razgovore s državama članicama krajem travnja kako bi utvrdio postoje li izgledi za ukidanje pokreta sata, rekli su europski izvori.
Praksa premještanja sata naprijed u proljeće kako bi se u večernjim satima izvela sat vremena dnevnog svjetla provodi se prekidima u nekim europskim zemljama iz Prvog svjetskog rata. Mnoge su europske zemlje odustale od te mjere jer su ih podsjetile na rat. Tijekom naftne krize, 1970 -ih je ponovno vraćena uštedu energije i od tada je na snazi.
Europske zemlje uvele su ljetno brojanje kasnih 1970 -ih ili početkom 1980 -ih. EU je primila prve propise o ljetnom vremenu brojanja 1980. godine. Kada je usvojena direktiva, koja je koordinirala postojeće nacionalne prakse. Cilj je bio osigurati glatko funkcioniranje jednog tržišta, objašnjava na portalu Europskog vijeća.
Trenutna direktiva stupila je na snagu 2001. godine. Po njegovim odredbama, sve države članice prelaze na ljetno računanje posljednje nedjelje u ožujku, a povratak u zimsku prošlu nedjelju u listopadu.
Postižete li bilo što do ljetnog brojanja?
Svrha ljetnog vremena brojanja bila je ušteda na troškovima energije s jednim dodatnim satom dnevnog svjetla u večernjim satima.
Međutim, stvarna ušteda energije je upitna. Njemačka agencija za zaštitu okoliša sažela je ovo: “Koliko se energije u skladu s prelaskom na ljetno računanje, ne može se točno utvrditi jer promjena dovodi do manje potrošnje u nekim područjima, a u drugim većim.”
To znači da se s jedne strane dana svjetlost koristi učinkovitije tijekom ljetnog brojanja, što rezultira uštedom električne energije u večernjim satima. S druge strane, više energije troši se na grijanje zbog ranijeg buđenja hladnijeg jutra u proljeće i jesen.
Većina studija ukazuje na vrlo nizak potencijal uštede energije.
Manje spavanja zbog ljetnog brojanja vremena
Sve je više dokaza o štetnim zdravstvenim učincima zbog pomicanja sata, obje u sjevernom Europi.
“Mnogo je dokaza koji ukazuju na to da je pomicanje sata loše za ljudsko zdravlje dva puta godišnje, loše za cestovni promet i da je vrlo malo dobrih zabava”, rekao je irski parlament Seán Kelly, jedno od najglasnijih zagovaranja pomicanja sata. “Zato mislim da je vrijeme da se oprostimo od toga”, rekla je Kelly.
U 2017. godini, dansko istraživanje pokazalo je da 11 posto više ljudi pati od depresije u tjednu nakon što su se pomicali sat vremena od ljeta do zimskog vremena u odnosu na ostale tjedne godišnje.
“Izravno je dokazano da za ljude koji su skloni depresiji iznenadni početak tame mogu biti okidač bolesti”, rekao je Jørgen Bak, predsjednik Danskog udruženja protiv ljetnog brojanja vremena.
“U Španjolskoj bi najbolji pristup bio da vremenska zona bude najbliža našem meridijanu, a to je vrijeme brojanja zime”, rekao je Gonzalo Pin, SAN i kronobiologija španjolskog pedijatra SAN Udruge (AEP).
“Iznenadni sat za pomicanje značajno istječe naš neurohoromonski sustav – kortizol, melatonin, serotonin i kolesterol – koji ima vlastiti biološki ciklus”, naglasio je PIN.
Ali znanstvenici se ne slažu u tom pogledu.
Bugarska neurologija Diana Kečska rekla je u intervjuu za bugarsku novinsku agenciju (BTA) 2022. da se ljudsko tijelo može brzo prilagoditi i premjestiti sat da bi se sat vremena u sat vremena ne tako stresno. Prosječnoj osobi treba pet do deset dana da se navikne na pomicanje sata, rekla je.
Dječji su citirali podatke pomoću kojih samo pet posto ljudi pati od više negativnih reakcija da premjeste sat. Oni mogu imati problema s spavanjem, što može dovesti do nervoze, razdražljivosti, smanjene koncentracije i lošijeg raspoloženja. Stariji ljudi i oni s kroničnim bolestima skloniji su tim negativnim posljedicama i njihova su tijela manje podesiva.
Tko se želi promijeniti i kakva?
Iako je Europska komisija predložila polugodišnju Europsku komisiju da ukine pomicanje sata, država članica nije postigla sporazum. Prijedlog je uslijedio internetski ispit proveden u ljeto 2018. u kojem je sudjelovalo 4,6 milijuna ljudi, od kojih je 84 posto reklo da podržava ukidanje pokreta sata.
Međutim, značajan broj ljudi odgovorio je samo u Njemačkoj i Austriji. Od 4,6 milijuna ljudi koji su odgovorili, više od 3,1 milijuna bilo je iz Njemačke, a više od 260.000 iz Austrije. Broj ljudi koji su reagirali na druge zemlje bio je vrlo nizak. Nijemci su nadjačavali da je vrijeme ljetnog brojanja stalno.
Poljsko predsjedništvo EU neformalno razmatra je li moguće potaknuti prijedlog za ukidanje sata pomičenja, ali svjesno je da je ovaj prijedlog do sada dobio samo ograničenu potporu država članica.
Glasnogovornica Europske komisije rekla je: “Vjerujemo da je koordinirano rješenje još uvijek moguće i potiče nastavak razgovora.”
Poljski ministar za razvoj i tehnologiju Krzysztof Paszyk rekao je da je položaj komisije rezultat njegovog razgovora s Tribestom za Apostolos Cicikostas. “Oboje se slažemo s premještanjem sata u Europi kako bi se ukinuli. Poljsko predsjedništvo ima punu potporu za to pitanje”, rekao je ministar.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je, nakon što je ponovno izabran u Bijeloj kući, da želi ukinuti vrijeme ljetnog brojanja jer je to “vrlo skupo”, ali u međuvremenu je ublažio stav rekavši da je to “pitanje poluvremena”.
Trump Ally i tehnološki milijarder Elon Musk skočio je u raspravu, pitajući prošlog mjeseca da će njegovi drugovi radije ustajati sat vremena ranije ili kasnije. Većina je rekla da je preferirala kasniji datum i zalazak sunca tijekom cijele godine.
Međutim, čini se da nema sličnog entuzijazma među državama članicama EU. Danska i Cipar, koji će preuzeti predsjedništvo EU -a nakon Poljske, također su rekli da ih nije zanimalo pitanje.
Jørgen Bak se nada da će Trump moći uvjeriti Europu da ukine vrijeme ljetnog brojanja. “Uvjeren sam da će, ako će se vrijeme ljetnog brojanja u SAD -u opozvati, imati veliki utjecaj na to hoće li ljudi to stvarno razmotriti u Europi”, rekao je.
Međutim, kako bi ukinule pomicanje sata, države članice prvo će se morati složiti hoće li ljeto ili zimu biti brojanje vremena.
U Bugarskoj su se političke stranke uputile na to da je oduzeto ljetno brojanje vremena, a čini se da se građani slažu. Ispitivanje provedeno u 2018. godini pokazalo je da je 80 posto ispitanika u bugarcima reklo da je općenito njihovo iskustvo s premještanjem sata ili vrlo negativno ili negativno, a manje od 20 posto imalo je pozitivno ili vrlo pozitivno iskustvo.
S druge strane, u Italiji je 350.000 ljudi potpisalo peticiju koja zahtijeva vrijeme da se vrijeme ljetnog brojanja uvede kao trajno. Prema talijanskom društvu za medicinu okoliša (SIMA), jednog od organizatora, uvođenje ljetnog računanja omogućilo je uštedu od 11,7 milijardi kWh tijekom 10 godina, što je smanjilo račune za energiju za 2,2 milijarde eura. Osim toga, značajno su smanjene emisije stakleničkih plinova koje mijenjaju klimu.
Albanci podržavaju pomicanje sata, dijelom i zato što ta mala balkanska zemlja ima oko 300 sunčanih dana godišnje, što je na prvom mjestu za uštedu električne energije.
Drugi su više agnostički. U Rumunjskoj, koja je regulirala svoj prijelaz na ljetno računanje vremena 1997. godine, o tome nema rasprave ili postoje službene inicijative za promjene.
Radi se o astronomiji, idiotu
I dok problem često može biti nedostatak političkog jedinstva unutar EU -a, u ovom slučaju to pitanje ima i geografski aspekt koji se ne smije zanemariti.
U Europskoj uniji postoje tri vremenske zone, od kojih je najveća srednja Europa, od Poljske na istoku do Španjolske na zapadu.
Ako bi sve zemlje u toj zoni usvojile, na primjer, trajno vrijeme brojanja ljeta, u Belgiji, Nizozemska i dansko sunce izlazile bi samo usred jutra, a na sjeverozapadnoj Španjolskoj oko 10 sati ujutro.
Da je zauzvrat usvojilo zimsko brojanje vremena, sunce bi u Istočnoj Poljskoj izlazilo u ljeto u tri sata ujutro, a u Berlinu u 3,44 ujutro.
S druge strane, kada su zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta ušle u zapadnoeuropsku vremensku zonu, što bi bilo prirodno, pojavile bi se nove komplikacije jer su, na primjer, Francuska i Njemačka pripadale dvije različite vremenske zone.
Za sada se čini da sat pomiče dva puta godišnje, unatoč svim nedostacima, najbolji kompromis.
