U veljači 2014., Federacija Bosne i Hercegovine svjedočila je velikim prosvjedima koji su odjekivali u cijelom FBIH -u. Ti su prosvjedi bili izraz dubokog nezadovoljstva građana prema lošim uvjetima života, ekonomskim problemima, korupciji i lošem upravljanju. Počeli su u Tuzli, gdje su radnici nekoliko tvornica, koji su bili ispred zatvaranja, ili su već zatvoreni, otišli na ulice, tražeći svoja prava. Ubrzo su se pridružili građani iz drugih gradova, a prosvjedi su obrastali u šire masovne demonstracije koje su utjecale na cijelu federaciju.
Teška situacija
Osnovni motivi protesta bili su teška ekonomska situacija, velika nezaposlenost, slabi uvjeti za život i duboka nejednakost među različitim dijelovima društva. Iako su prosvjedi prethodili dugoročnim ekonomskim i socijalnim problemima, najviše su odjeknuli zbog neodgovornog ponašanja vlasti, koje nije uspjelo odgovoriti na potrebe građana. Zatvaranje tvornice, visoke inflacije, niske plaće i korupcija u državnim institucijama samo je produbilo socijalnu napetost koja je kulminirala ulicama.
Iako su prosvjedi u 2014. doveli do određenih političkih promjena, poput pomaka nekih kantonalnih vlada i pokušaja pokretanja reformi, osnovni problemi uzrokovani nezadovoljstvom nisu učinkovito riješeni. Nažalost, ekonomska situacija u BIH -u nastavila se pogoršati, a mnogi građani, posebno u federaciji, nisu osjećali značajne promjene u svom svakodnevnom životu.
Epilog ovih prosvjeda na kraju su spalili državne i kantonalne institucije, a predvodio je zgrada predsjedništva BIH -a, koja je progutala fieches.
Strah od protesta
U kontekstu trenutne ekonomske situacije, koja se dodatno pogoršava globalnim ekonomskim krizama, postoji ozbiljan strah od mogućih novih prosvjeda. Jedan od ključnih čimbenika koji bi mogao uzrokovati novi val nezadovoljstva je najavljeni nagli porast minimalne plaće u Federaciji BIH. Iako minimalni porast zvuka kao korak ka boljim radnim uvjetima, stručnjaci upozoravaju da bi ovaj korak mogao imati negativne ekonomske posljedice, uključujući broj radnih mjesta, povećavajući ekonomiju koja već pati od inflacije i drugih izazova. Mnoge tvrtke, posebno u privatnom sektoru, suočavaju se s velikim financijskim problemima i mogu biti prisiljene smanjiti broj radnih mjesta ili čak zatvoriti svoja vrata zbog povećanja poslovnih troškova.
Ekonomski napadi
Pored toga, moguće je da bi iznenadni ekonomski napadi, povezani s novim politikama i krizama, mogli uzrokovati porast socijalnih napetosti u društvu. Ako se ne poduzmu učinkovite mjere za podršku ekonomijama i građanima, posebno najugroženijim skupinama, prosvjede slične onima iz 2014. godine. Mogli bi opet postati stvarnost. Građani BIH -a, koji su već umorni od političkih nereda i ekonomske stagnacije, mogli bi ponovo izaći na ulice, kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i zahtjevne promjene koje bi im omogućile bolji život.
S obzirom na povijest socijalnih nemira u BIH -u i trenutne ekonomske izazove, vlasti bi trebale ozbiljno razmotriti načine izbjegavanja novih prosvjeda kroz odgovorne ekonomske politike i društvenu odgovornost.
