Prema novom istraživanju objavljenom u British Medical Journal (BMJ), ljudi s višom razinom obrazovanja mogu doživjeti brži napredak demencije.
Znanstvenici su otkrili da ljudi koji provode više vremena u obrazovanju obično razvijaju veće “kognitivne rezerve” u mozgu, što im omogućuje da se odupru ranim simptomima demencije. Međutim, ova naizgled pozitivna karakteristika također ima svoju tamnu stranu, piše Daily Mail i odašilje N1 Srbija.
Analiza je provedena na uzorku od 261 studija, od kojih je 36 posebno usredotočena na obrazovna postignuća dala intrigantne rezultate.
Istraživanje je otkrilo iznenađujuću vezu između razine obrazovanja i očekivanog životnog vijeka nakon dijagnoze demencije.
Podaci pokazuju da se za svaku dodatnu godinu formalnog obrazovanja očekivani životni vijek nakon dijagnoze demencije smanjuje za otprilike dva i pol mjeseca.
Ovaj nalaz, iako paradoksalan na prvi pogled, ukazuje da viša razina obrazovanja, iako općenito povezana s boljim zdravstvenim ishodima, može imati neočekivane implikacije kada je u pitanju napredak demencije.
Važno je napomenuti da ovi rezultati ne smanjuju vrijednost obrazovanja, već ukazuju na složenost odnosa između kognitivnih rezervi, obrazovanja i protoka neurodegenerativnih bolesti, prenose slobodne Dalmatia.
Paradigma kognitivnih rezervi
Nizozemski istraživači iz Erasmusa Sveučilišnog medicinskog centra u Rotterdamu, timu stručnjaka iz područja neurologije i gerontologije, detaljno su proučavali ovaj intrigantni fenomen, koji je nazvao “paradigmom kognitivnih rezervi”.
Njihova opsežna istraživanja, koja su uključivala analizu tisuća slučajeva demencije tijekom nekoliko desetljeća, pruža fascinantan uvid u vezu između obrazovanja i napredovanja ove bolesti.
Rezultati jasno pokazuju da pojedinci visoko obrazovanja imaju značajno veću sposobnost nadoknade početnih oštećenja, što im omogućuje da duže funkcioniraju bez vidljivih znakova bolesti.
Međutim, ova očita prednost sakriva paradoks: Kad se simptomi demencije konačno manifestiraju u tim ljudima, bolest je već dostigla uznapredovalu fazu.
Njihov je mozak uspješno nadoknadio štetu toliko dugo da je, kad je napokon podlegao bolesti bolesti,, ali pretrpio značajno veću štetu nego što bi to bio slučaj kod manje obrazovanih ljudi.
Slijedom toga, vrijeme preživljavanja nakon postavljanja dijagnoze značajno je kraće kod visoko obrazovanih bolesnika, što je izazov za medicinsku zajednicu u smislu pravovremenog otkrivanja i liječenja demencije u ovoj skupini bolesnika.
Statistika
Istraživanje je pokazalo značajne razlike u očekivanom vijeku trajanja nakon postavljanja dijagnoze, s dijagnozom od 65 godina u dobi od 5,7 godina, dok je dijagnoza dijagnoze u prosjeku živjela osam godina.
U slučaju dijagnoze od 85 godina, muškarci žive još 2,2 godine, dok žene žive još 4,5 godine.
Stručnjaci ističu važnost održavanja mozga tijekom života i naglašavaju da redovito rješavanje križaljki, numeričke zagonetke mogu pomoći u izgradnji kognitivnih rezervi, koje mogu odlagati pojavu simptoma demencije.
U prosjeku, pacijenti provode otprilike trećinu svog života nakon dijagnoze u staračkim domovima, s tim da je više od polovice pacijenata imigriralo u takve institucije u roku od pet godina od dijagnoze.
