Europski sud za ljudska prava (ESLJP) presudio je da je Hrvatska povrijedila prava majki koje su u tužbi tvrdile da su im djeca rođena od 1986. do 1994. u bolnicama u Vukovaru i Slavonskom Brodu oteta iz državnih bolnica i odvedena u Novi Sad. .ili dati na nezakonito usvajanje.
Riječ je o majkama koje su nakon poroda bile u redovnom kontaktu sa svojim bebama sve dok ih bolničko osoblje nije obavijestilo da su bebe oboljele i umrle. Bebe rođene u Vukovaru 1990. i 1993. godine prevezene su u bolnicu u Novom Sadu u Srbiji, gdje su navodno preminule, dok je beba rođena 1994. godine u Vukovaru navodno preminula u vukovarskoj bolnici. Beba rođena 1986. godine u Slavonskom Brodu navodno je preminula u slavonskobrodskoj bolnici.
“Sumnjajući da im bebe nisu umrle u državnim bolnicama kako im je rečeno, podnositelji su se žalili da im tužena država kontinuirano ne dostavlja informacije o stvarnoj sudbini njihove djece”, priopćio je ured hrvatske zastupnice pred sudom u Strasbourgu. rekao je u utorak, javlja Hina.
Ispitujući njihove tvrdnje, ESLJP je odbio sve prigovore zastupnika Republike Hrvatske o nedopuštenosti zahtjeva i utvrdio da su hrvatske vlasti mogle istražiti što se dogodilo s bebama prve i druge podnositeljice dok su još bile u Hrvatskoj , jesu li u Srbiju odvedeni u druge svrhe osim liječenja te jesu li pojedinci ili mreže koje djeluju u Hrvatskoj uključene u takav transfer. Mogli su zatražiti i pomoć srpskih vlasti ako zatreba.
Hrvatske vlasti to ne zanima
Europski sud također je primijetio da se odgovor hrvatskih vlasti na zahtjev podnositelja zahtjeva za informacijama o sudbini njihove djece sastojao uglavnom od pružanja dostupne medicinske i matične dokumentacije.
Međutim, kada su podnositelji ukazali na nedostatke i nedosljednosti te dokumentacije te zatražili ekshumacije, DNK testove i ispitivanje medicinskog osoblja i službenika matične službe, hrvatske vlasti nisu učinile ništa. Izuzetak je vukovarska policija koja je istraživala je li moguća ekshumacija djeteta prve podnositeljice, je li na lokalnom groblju poznato mjesto pokopa djeteta te vodi li vukovarska bolnica bazu podataka o tkivima uzetim za potrebe obdukcije.
Sud u Strasbourgu primijetio je da je takav odgovor hrvatskih vlasti bio posljedica njihova razumijevanja da je zastara za svako kazneno djelo počinjeno u predmetima podnositelja zahtjeva počela teći od datuma navodne smrti ili nestanka njihove djece i da je odavno istekao.
Država je bila svjesna fenomena “nestalih beba”
Što se tiče sumnje prvopodnositeljice da joj dijete nije umrlo, već dano na nezakonito posvajanje, Europski sud je utvrdio da su se hrvatske vlasti u potpunosti oglušile o takve tvrdnje i nikada nisu donijele nikakvu odluku.
Europski sud također je primijetio da podnositelji nisu imali drugog načina da utvrde sudbinu svoje djece, iako se čini da osim njih ima još žena koje sumnjaju da su im djeca oteta 1980-ih i početkom 1990-ih u državnim bolnicama, tj. vlasti su bile svjesne fenomena “nestalih beba” u hrvatskim bolnicama.
ESLJP je u presudi naveo da se od 2020. prvi i drugi podnositelj zahtjeva mogu koristiti pravnim sredstvima uspostavljenim u Srbiji, što je jedan od njih i učinio. Ističu i da oboje imaju pravo navodne otmice svoje djece prijaviti srpskim tužiteljima, koji su od 2020. dužni istraživati takve zločine.
Konačno, prvi i drugi podnositelj zahtjeva mogu podnijeti tužbu protiv Srbije ako smatraju da su žrtve kršenja njihovih prava prema Konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane Srbije.
Uzimajući u obzir sve navedeno, ESLJP je zaključio da Hrvatska nije ispunila svoju pozitivnu obvezu iz Konvencije u odnosu na tvrdnje podnositeljica da su im bebe otete iz rodilišta i dane na nezakonito posvajanje, piše tisak. osloboditi.
Stoga je presudom koja još nije pravomoćna svakom od podnositelja dosuđeno po 2000 eura za troškove i izdatke. Sud je također utvrdio da Hrvatska godinu dana nakon pravomoćnosti presude treba poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala uspostavu mehanizma čiji je cilj pružiti individualnu pravnu zaštitu svim roditeljima u sličnim situacijama.
