Proces profesionalizacije policijskih snaga u Bosni i Hercegovini započeo je odmah nakon rata, pod okriljem Misije UN-a u Bosni i Hercegovini, temeljem Rezolucije 1035 Vijeća sigurnosti UN-a.
Međunarodne policijske snage (IPTF) bile su jedan od najvažnijih dijelova UNMBIH, koje su provodile proces provjere novih policijskih službenika i uz adekvatnu obuku, uglavnom u oblasti ljudskih prava i demokratizacije, vršile provjeru svih policijskih službenika. službenika koji su zasnovali radni odnos u tadašnjim policijskim strukturama.
Uvjeti odlaska u mirovinu
Od tada je prošlo gotovo 30 godina, što znači da su naši sugrađani u odorama, zaduženi za našu sigurnost, zasluženo stekli uvjete za mirovinu. Najveći odljev kadrova koji su uspješno podnijeli najveći teret izazovnog poslijeratnog i reformskog razdoblja očekuje se tijekom ove i iduće godine.
Ovako drastične, a možda i tektonske promjene, Bosna i Hercegovina dočekuje nespremno, imajući u vidu da je trenutna popunjenost policijskih struktura u BiH na razini od 70 do 80 posto. Čini se da u našem društvu, posebice njegovom stručnom dijelu i među donositeljima odluka, nema dovoljno i konstruktivne rasprave o tome kako optimalno riješiti navedeni problem u interesu zaštite i sigurnosti građana. Situacija je ozbiljna i dalje će se komplicirati, s obzirom na to da su i sigurnosni izazovi i prijetnje sve složeniji i evoluirajući. Pritom nema sluha među donositeljima odluka za konkretne mjere za prevladavanje imanentnog problema.
Tako, prema preliminarnim podacima CSS-a, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) nedostaje 140 policajaca, Federalnoj upravi policije gotovo 250, dok MUP-u Tuzlanskog kantona, koji brine o sigurnosti građana u najmnogoljudnijem kantonu, nedostaje 140 policajaca. , nedostaje gotovo 440 policijskih službenika. Posebno je alarmantno u Graničnoj policiji BiH, kojoj trenutno nedostaje gotovo 600 pripadnika, au narednom razdoblju bi se taj broj mogao povećati na 900. Osim toga, da bi posao policijskih agencija bio još teži, doneseni su i pojedini podzakonski akti. donesene su bez razmišljanja o dugoročnim posljedicama njihove provedbe. Primjer je uredba o zdravstvenim pregledima, s izrazito visokim kriterijima, što je dovelo do toga da je značajan broj objektivno sposobnih policijskih službenika poslat na bolovanje, što je dodatni pritisak na nedovoljne policijske činove.
Ponuđene preporuke
Kako bi se premostio problem nedovoljnog broja policijskih službenika u domaćim agencijama, HSS nudi određene preporuke. Prva preporuka je osigurati odgovarajuća sredstva u proračunima policijskih agencija za kontinuirano promicanje policijskog poziva koji bi bio usmjeren prema mladima. Bilo bi pohvalno ovu preporuku usmjeriti posebno prema ženskoj populaciji u našem društvu. Druga preporuka je da se javni natječaj za prijam novih policijskih službenika, prvenstveno za ulazni čin policajac, ostavi otvorenim tijekom cijele godine. Uz adekvatnu promociju poziva, provedba ove preporuke mogla bi dovesti do povećanog interesa javnosti, posebice među različitim kategorijama stanovništva. Treća preporuka je povećanje kapaciteta institucija nadležnih za obuku policije, koji trenutno nisu adekvatni i dostatni.
Nepravovremen i nemaran odnos u proteklom razdoblju, vezan uz natjecanja i osposobljavanje pripadnika, doveo je do sadašnjeg debalansa u kadrovskoj popunjenosti većine policijskih struktura. Prijedlozi povećanja dobi za odlazak u mirovinu policijskih službenika ili omogućavanja angažmana umirovljenika na stručnim i složenim poslovima, koji zahtijevaju višegodišnje iskustvo (kao što su službenici na graničnim prijelazima), a ne toliko fizičku spremnost, mogli bi pomoći u prevladavanju problema. prijelazno razdoblje. Za prijem policijskih službenika na državnoj razini (SIPA, GP BiH ili DKPT BiH) omogućena je jednogodišnja obuka u okviru Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (AEPTM). Olakšavanje premještaja policijskih službenika s nižih razina vlasti trebalo bi pratiti i kraće vrijeme izobrazbe, što bi naravno trebalo normativno urediti.
Dubinska analiza
Konačna preporuka zahtijeva izmjene zakonskih propisa o policijskim službenicima, u dijelu koji se odnosi na prijem novih kandidata u ulazni čin mlađi inspektor. Neshvatljivo je da se diplomanti npr. Fakulteta kriminalistike moraju prijavljivati na javne natječaje (provjera teorijskog znanja, fizičke pripreme i razgovori), zatim proći temeljnu policijsku obuku od nekoliko mjeseci i na kraju 12 mjeseci probnog rada kako bi postati policajci. Umjesto toga, kako bi se skratilo vrijeme prijema u policijsku službu, omogućiti završenim studentima takvih fakulteta da se, ovisno o trenutnim potrebama, zaposli u nekoj od policijskih agencija, te regulirati da se u istoj provodi odgovarajuća obuka. vrijeme kroz probni rad.
Sigurno je da pojedine preporuke zahtijevaju dodatnu i dubinsku analizu učinka te mogućih pozitivnih i negativnih implikacija. No, cilj HSS-a je potaknuti raspravu i pridonijeti održivim rješenjima, kako ne bismo došli u situaciju da javna sigurnost bude drastično upitna, ali i naše međunarodne obveze vezane uz suradnju s EU i drugim akterima.
